Svijet

Kluge: Evropa ponovo u epicentru pandemije, lockdown krajnja opcija

Saopćenje, Foto: Arhiva/WHO/Europe

COPENHAGEN, 30. oktobra (FENA) – Na hitnom sastanku evropskih ministara zdravstva, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge izjavio je da je zabrinut zbog epidemiološke situacije na starom kontinentu, navodi se u saopćenju iz njegovog ureda.

- Ove sedmice je evropska regija zabilježila najveći sedmični porast slučajeva zaraze COVID-19 od početka pandemije, s preko 1,5 miliona slučajeva prijavljenih u posljednjih sedam dana. Ukupan broj potvrđenih slučajeva porastao je sa sedam na devet miliona u samo 14 dana, a danas je Evropa premašila 10 miliona slučajeva - kazao je Kluge.

Preko 200 slučajeva na 100.000 stanovnika predstavlja omjer u većini evropskih zemalja.

Hospitalizacije su porasle do nivoa neviđenog od proljeća sa više od 10 na 100.000 stanovnika u trećini evropskih zemalja.

- Smrtnost je također naglo porasla sa preko 32 posto u cijeloj regiji prošle sedmice. Virus se ponovo proširio u starije i rizične skupine, a znamo i da mladi nisu među većinom koja širi virus. Evropa je ponovo u epicentru ove pandemije. Iako rizikujem da zvučim kao neko ko diže uzbunu bez razloga, moram izraziti našu stvarnu zabrinutost i čvrstu posvećenost u zajedničkoj borbi - rekao je Kluge.

Regionalni direktor WHO-a za Evropu kazao je da je jedno od glavnih pitanja s kojima se suočavaju vlade zemalja to da li treba uvesti još jedan lockdown ili ne.

- Znamo da će lockdown, u razmjerama onih koje smo imali ranije ove godine, smanjiti prenos zaraze unutar zajednice i pružiti prijeko potreban prostor zdravstvenom sistemu da se oporavi kako bi mogao odgovoriti na teške slučajeve COVID-19 i pružiti osnovne zdravstvene usluge - izjavio je Kluge.

Međutim, dodao je, svjesni su također da će puni lockdown potaći potražnju za podrškom za mentalno zdravlje i doći će do porasta nasilja u porodici, istovremeno smanjujući odlazak u bolnice zbog hroničnih stanja, što će rezultirati preranom smrću od  hroničnih bolesti.

Kluge navodi da su također upoznati s tim da će više ljudi imati finansijske poteškoće zbog čega će se okrenuti sistemu socijalne sigurnosti što će produžiti vrijeme ekonomskog oporavka.

- S obzirom na sve to, lockdown na nivou koji je bio u martu i aprilu smatramo krajnjom opcijom i prvo je potrebno poduzeti druge mjere - kazao je on.

- Želio bih dati nekoliko svojih mišljenja i stavova koji bi mogli poslužiti kao poticaj za našu raspravu. Prvo, naučili smo nekoliko lekcija. Modeli Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja (IHME) sugerišu da sistematično i generalno nošenje maski može spasiti 266.000 života do 1. februara u naše 53 države u regiji. Podaci također sugerišu da ohrabrivanje ljudi da rade od kuće gdje je to moguće, ograničavanje velikih okupljanja i proporcionalno zatvaranje mjesta na kojima se ljudi okupljaju mogu rezultirati znatnim smanjenjem broja zaraženih - kazao je on.

S druge strane, rekao je Kluge, uvjereni su da se djeca i adolescenti ne smatraju primarnim pokretačima prenosa COVID-19. Stoga se zatvaranje škola ne smatra djelotvornom mjerom i trebalo bi i dalje biti krajnja mjera.

- Druga stvar je da ne možemo podcijeniti uticaj koji umor od COVID-19 ima na dobrobit naših zajednica i efikasnost naših trenutnih odgovora. Moramo angažirati građane da nam pomognu u pronalaženju rješenja. Važno je da komuniciramo kako bismo s empatijom upravljali očekivanjima u narednom periodu. Sve radnje koje poduzmemo moraju se posmatrati u smislu njihove efikasnosti u usporavanju prenosa, ali i u smislu njihovih negativnih uticaja - objasnio je on.

Učinkovita komunikacija koristeći vjerodostojne projekcije podataka i rješenja zasnovana na nauci mogu pomoći da se pojedinci, porodice i zajednice uključe i podrže napore u kontroli pandemije uoči teške zime.

- Treća stvar se tiče naše zdravstvene radne snage i sistema. Iako su u martu ograničavajući faktori bili kapaciteti jedinica intenzivne njege, respiratora i lične zaštitne opreme, danas je jedino pitanje koje zabrinjava snaga pojedinaca u zdravstvenoj njezi. Naša zdravstvena radna snaga je iscrpljena, ljudi doživljavaju burnout - kazao je Kluge.

Ako ne brinemo o uposlenim u zdravstvenom sektoru onda nećemo imati nikoga da spriječi širenje pandemije, dodao je on, naglašavajući da njihove potrebe i dobrobit moraju biti prioritet.

Kluge je istaknuo da je njegova posljednja poenta da, iako podržavaju ionako opterećeni zdravstveni sistem, mora se raditi na tome da se zdravstveni sistem podijeli na dvije grane od kojih će se jedna baviti isključivo COVID-19, a druga ostalim vidovima zdravstvene zaštite.

Kazao je da „moramo shvatiti koliko su naši zdravstveni sistemi bliski preopterećenju i moramo poboljšati kvalitet dostupnih podataka. Zauzvrat, ovo će nam omogućiti da poboljšamo scenarije modeliranja“.

- Ljudima treba nada. U srcu ovoga je razumijevanje, iskrenost i transparentnost. Zajedno smo ušli u ovu pandemiju, zajedno podnosimo poteškoće i nema sumnje da ćemo zajedno izaći kao pobjednici - rekao je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge.

(FENA) B.D.