prijava
MOSKVA, 10. novembra (FENA) - Ruske mirovne snage razmještene su u planinsku enklavu Nagorno Karabah u utorak u okviru sporazuma o prekidu vatre koji ima za cilj okončati šest sedmica teških sukoba između azerbejdžanskih i armenskih snaga.
Na osnovu sporazuma, Azerbrejdžan će očuvati teritorijalne pomake koje je ostvario u borbama, uključujući drugi grad enklave Susha, koji Armenci nazivaju Sushi. Etničke armenske snage moraju predati kontrolu nad brojnim drugim teritorijama između današnjeg dana i 1. decembra.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi sporazum trebao otvoriti put za trajno političko rješenje sukoba u kome su ubijene hiljade ljudi, raseljeno ih je mnogo više i zaprijetio je gurnuti širu regiju u rat.
Primirje je izazvalo proslave u Bakuu, prijestonici Azerbejdžana, gdje su ljudi slavodobitno izlazili na ulice mašući azerbejdžanskim nacionalnim zastavama te u automobilima i autobusima trubili sirenama.
Nemiri su, međutim, izbili u Jerevanu, prijestonici Armenije, gdje je masa upala i opustošila vladine zgrade tokom noći, nazivajući sporazum izdajom. Neki su tražili ostavku premijera Nikola Pashinyana.
Pashinyan je izjavio u utorak da je zaključio sporazum o primirju pod pritiskom vlastite vojske, koja je objavila prekid svih vojnih akcija u Nagorno Karabahu i tvrdi da je situacija mirna.
Nagorno Karabah je međunarodni priznat kao dio Azerbejdžana, ali je nastanjen, i donedavno je bio pod potpunom kontrolom etničkih Armenaca, koji su odvratili azerbejdžanske oružane snage u posljednjim sedmicama.
Otkako su borbe buknule 27. septembra, Azerbejdžan je saopćio da je ponovo preuzeo veći dio teritorije u i oko Nagorno Karabaha koji je izgubio u ratu iz 1991-94. godine i u kome se procjenjuje da je poginulo 30.000 ljudi.
Sporazum će se vjerovatno smatrati znakom da je Rusija, koja ima vojni sporazum s Armenijom i vojnu bazu u toj zemlji, i dalje glavni arbitar u regiji koju smatra vlastitim dvorištem, uprkos turskim pokušajima da tu demonstrira svoju vojnu moć, anvode agencije.
Ruski mirovnjaci ostat će u regiji najmanje pet godina, šireći vojni uticaj Moskve u regiji. Putin je kazao da će oni biti razmješteni duž linije fronta u Nagorno Karbahu i u koridoru između te regije i Armenije.
Posljednjih deset aviona koji su prebacili ruske mirovnjake uzletilo je u utorak, saopćilo je rusko minisatarstvo odbrane. Skoro 2.000 vojnika, 90 oklopnih vozila i ostala vojna oprema su razmješteni.
Ruska državna telrevizija emitirala je snimak ruske vojne kolone kako se kreće iz južne Armenije ka Nagorno Karabahu.
Na osnovu sporazuma, Azerbejdžan će takor imati cestovnu vezu s azerbejdžanskom enklavom na iransko-turskoj granici, u potezu koji bi također omogućio Turskoj kopneni most s Azerbejdžanom.
Turska vojska pomoći će s osobljem u zajedničkom nadzornom centru s ruskim snagama. Očekuje se da sporazum o uspostavi centra između Moskve i Ankare bude potpisan tokom dana.
Putin je kazao da će raseljena lica sada biti u stanju da se vrate u Nagorno Karabah i da će ratni zarobljenici i tijela ubijenih biti razmijenjeni. Sve ekonomske i saobraćajne veze u regiji bit će ponovo otvorene uz pomoć ruskih graničara.
- Djelujemo na premisi da će sporazumi stvoriti neophodne uslove za dugoročno i sveobuhvatno rješenje krize oko Nagorno Karabaha na poštenoj osnovi i u interesu armenskog i azerbejdžanskog naroda - izjavio je Putin.
Ilham Alijev, predsjednik Azerbejdžana, kazao je da je sporazum kulminacija onoga što je nazvao slavnom pobjedom njegove zemlje.
- Ova izjava ima istorijski značaj. Ova izjava predstavlja armensku kapitulaciju. Ova izjava okončava višegodišnju okupaciju - kazao je.
U Armeniji je Pashinyan pokušao da smiri situaciju.
- Odluka je donesena na osnovu dubokih analiza borbene situacije i u saradnji s najboljim ekspertima - izjavio je on na društvenim mrežama.
- Ovo nije pobjeda, ali nema poraza sve dok se ne smatrate poraženim. Mi se nikada nećemo smatratri poraženim i ovo bi trebao postati početak nove ere našeg nacionalnog jedinistva i usksrnuća - kazao je armenski čelnik, prenosi Reuters.
(FENA) L. A.
