Kultura     | 06.12.2020. 10:52 |

Zrile: Moje fotografije opisuju Jajce, njegove ljude i običaje, radosti i tuge

FENA Nermina Omerbegović

SARAJEVO, 6. decembra (FENA) - Postoje ljudi koje nije ni lako ni jednostavno predstaviti. Ne staje sve što rade u par rečenica, a jedan od njih je Jajčanin Tvrtko Zrile. On je fotograf, ali ne bilo kakav - onaj koji bilježi Jajce i ljude Jajca. Hroničar grada. On je i turistički vodič i sakupljač kako kaže "starudija", tačnije etnografskih predmeta, knjiga, dokumenata, fotografija, numizmatičkih predmeta, artefakata, a ujedno i sekretar Društva za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca.

Govoreći o nekih 60 godina rada na fotografiji Zrile u razgovoru za Fenu kaže da se još u gimnazijskim danim učlanio u foto klub, koji je bio u neposrednoj blizini sadašnjeg Doma kulture.

- Kad sam savladao osnovne vještine počeo sam raditi u podrumu naše kuće. Komšije su se čudile šta ja to radim u podrumu cijeli dan, ali kad sam ih počeo fotografirati shvatili su o čemu se radi. U to vrijeme malo ko se bavio fotografijom, jer je, između ostalog, to bilo prilično skupo. Pored fotografiranja u isto vrijeme počeo sam se baviti i prikupljanjem etnografskih predmeta i ostalih artefakata, odnosno "starudija", kako se to u ono vrijeme nazivalo. To mi je dobro išlo, jer "starudije", kao i sada, nisu bile na cijeni - navodi Tvrtko Zrile.

Vremenom počinje prikupljati podatke o raznim događajima i knjige o povijesti Jajca, te stvarati Kroniku Jajca koja sada ima 3.000 jedinica, odnosno po godinama poredanih podataka.

- Kad sam 1992. godine u dugoj i tužnoj koloni napustio svoj radni grad Jajce u kući sam ostavio veliku etnografsku zbirku, zbirku starih razglednica, puno knjiga, dokumenata, fotografija i filmova. Vrativši se iz Švedske 1995. godine (moja supruga Šeherzada i ja prvi smo koji su iz zapadnih zemalja došli u Jajce) zatekao sam devastiranu kuću, a svi vrijedni predmeti su odneseni. Zatekao sam nešto filmova, fotografija, razglednica, knjiga i etnografskih predmeta, koji nemaju neku tržišnu vrijednost - ističe ovaj svojevrsni hroničar grada.

Zrile kaže da, kad sve sabere, teško mu je reći koliko fotografija sada ima i koje su mu najdraže.

- Mislim da ih imam oko 100.000 računajući i one koje su u elektronskom obliku. U njima je „opisan“ slavni grad Jajce, njegovi ljudi i običaji, njihova radost i tuga, usponi i padovi. Nije za odbaciti mišljenje da fotografija govori više nego 1.000 riječi. Predstoji mi dug i strpljiv rad da digitaliziram sve fotografije i da ih razvrstam po temama, godinama... - podvukao je neumorni hroničar Jajca.

Po povratku u Jajce, kako kaže, počeo je snimati pust i razrušen grad. Tada nije bilo digitalnog fotoaparata, pa je snimao na klasičan način. Neke fotografije je izradio, neke nije, čekajući bolja vremena, jer sve radi o svom trošku.

Zbog duge i slavne prošlosti, velikog broja spomenika i prirodnih vrijednosti Jajce nosi epitete: grad vijekova, kraljevski, grad kamena, svjetlosti i vode, grad AVNOJ-a, bosanska Venecija, kontinentalni Dubrovnik, muzej pod otvorenim nebom. A takvom gradu treba neko ko će biti njegovo pamćenje, zabilježiti šta se dešava, što Zrile uspješno radi godinama.

Trenutno Tvrtko Zrile završava Kroniku Jajca u kojoj je više od 3.000 kronološki poredanih podataka o Jajcu. A uporedo s Kronikom Jajca u Društvu za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti radi na izradi Registra kulturnih i prirodnih vrijednosti općine Jajce u kojem će biti nekoliko hiljada podataka.

Za Registar Jajca do sada je prikupljeno i sistematizirano više stotina podataka o kulturnim i prirodnim dobrima, napravljeno je oko 2.000 fotografija, izrađena je bibliografija Jajca s više od 360 naslova i Kronika Jajca, koja ima blizu 3.000 kronološki poredanih podataka o Jajcu.

- Ne raspolažemo podacima o vrsti i broju kulturnih dobara Jajca koja se nalaze u muzejima u Travniku, Fojnici, Banjoj Luci, Sarajevu, Splitu, Zadru, Zagrebu i Beogradu, te privatnim zbirkama u Jajcu i van njega. Izrada Registra kulturnih i prirodnih dobara Jajca nameće se kao prirodno, opravdano i neophodno rješenje u koji će se unijeti svi poznati podaci o kulturnim nepokretnim i pokretnim dobrima, nematerijalnoj kulturi i prirodnim dobrima. Registar će biti rađen prema međunarodnim konvencijama iz ove oblasti i zakonima i propisima Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, odnosno Kantona, koji tretiraju ovu oblast  - rekao je sekretar Društva za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca Tvrtko Zrile.

Tokom pripremnog rada prikupljeno je 35 priča i legendi jajačkog kraja, a popisane su i osobe koje se bave tradicionalnim zanatima, tkaju, vezu, izrađuju narodne nošnje, te izrađuju i sviraju narodne instrumente.

- Izvršili smo i popis, pored aktivnih i velikog broja grobalja koja više nisu aktivna niti evidentirana, kao što su Kužna groblja i mezari s jednim ili nekoliko grobova. Identificirali smo mjesta i ostatke nekadašnjih crkava, džamija, tekija, mesdžida, turbeta... Registrirali smo desetine tradicionalno izgrađenih objekata, a napravili smo i popis osoba koje imaju privatne etno zbirke, popis filatelista, numizmatičara, osoba koje prikupljaju stare razglednice i druge predmete - naglasio je Zrile u razgovoru za Fenu.

Zabilježene su i dendrološke vrijednosti poput hrasta u Bistrici koji je star oko 600 godina, tri stabla Sekvoje gigante, nekoliko lipa iz vremena austrougarske, nekoliko veoma starih bukava, grabova, dudova, klenova, jasenova, drinova, te rijetko bilje među kojima je i endemska vrsta Bosanska zvončika. Sastavni dio Registra bit će i popis priloga o Jajcu objavljenih u raznim elektronskih i pisanim medijima.

Tvrtko Zrile rodio se u Jajcu 1943. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Višu pedagošku školu (Kemija-OTO-Fizika) završava u Beogradu 1968. godine. Radio je kao nastavnik, a zatim u republičkim i općinskim tijelima uprave kao tržišni inspektor, viši stručni suradnik za turizam, ugostiteljstvo i lokalni promet, te kao viši stručni suradnik za poslove obrazovanja, kulture, zdravstva i sporta. Bio je i dopisnik Večernjeg lista, povremeno pisao za tabloid AS, a zadnjih godina za Župni Vjesnik i portal Glas Jajca.

Učestvovao je na više izložbi u Jajcu, Mostaru, Zenici, Sarajevu, Zagrebu i švedskim gradovima Palsboda, Gislaved i Norrkoping, za vrijeme izbjeglištva. Značajne su mu i izložbe fotografija "Jajce u doba Nikole Šopa", koja je trajno izložena u rodnoj kući velikog pjesnika i izložba fotografija "Kulturno-povijesno naslijeđe Jajca", organizirana povodom manifestacije "Dani europskog naslijeđa 2000". Autor je izložbe fotografija Jajca u Parizu 2007., povodom kandidature Jajca na listu UNESCO-a. Surađivao je na izradi Monografije "Ono najbolje u BiH" autora Ahmeda Bosnića, Stjepana Kljujića i Gorana Milića, pripremio fotografije za knjigu "Jajce 1878.-1941." Hazima Eminefendića, "Katolička crkva u jajačkom kraju" Brune Ljubeza, Zbornik radova "Jajce 1396.-1996.", Monografiju "Jajce" Dubravka Lovrenovića. Sekretar je Društva za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih rijetkosti Jajca, UO HKD Napredak, Podružnica Jajce, član je Jajačkog akademskog kluba i još nekih udruga.

(FENA) M. B.

Vezane vijesti


Warning: Invalid argument supplied for foreach() in /var/www/vhosts/fena.ba/httpdocs/post-new.php on line 379

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo