prijava
SARAJEVO, 11. decembra (FENA) – "Dosezi i problemi u izgradnji mira i funkcionalne države Bosne i Hercegovine" naziv je okruglog stola koji se održava danas u Sarajevu povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Na skupu, koji organizira Odjel društvenih nauka Akamedije nauka i umjetnosti BiH, 19 uglednih bh. naučnika, akademika iz različitih perspektiva analizira 25 godina Dejtonkog sporazuma - njegove sociološke, politološke, pravne, ekonomske, teološke, filozofske, kulturološke perspektive.
Akademik Slavo Kukić govorio je o normativnim okvirima te kazao da ni najbolji takav okvir ne može nadomjestiti nedostatak političke volje, a to mu je bila i teza rada.
- Onoga časa kada međunarodni centri moći pokažu batinu, ili bar namjeru da će je iskoristiti, domaće političke etno kabadahije vrlo brzo klepnu ušima kako bi ostali u političkom prostoru - kazao je u izjavi za medije Kukić.
Jučerašnje iskustvo, podsjetio je, signal je međunarodnim centrima moći kako se moraju ponašati ubuduće ako žele da BiH stane na put priključivanja društvu evropskih naroda i da se vrati u normalno društvo u kakvom je bila stoljećima.
Očekuje da međunarodni centri vrlo otvoreno daju do znanja da će se vratiti korištenju bonskih ovlasti zbog dobra BiH i njezinih građana.
Po riječima akademika Mirka Pejanovića, Dejtonski mirovni sporazum za BiH znači geopolitički okvir ne samo za uspostavu i izgradnju mira, nego izgradnju države i njenih institucija.
Podsjetio je da su uz primjenu bonskih ovlaštenja koje je imao visoki predstavnik, do 2008. godine pokrenute mnoge reforme - uspostava Oružanih snaga BiH, Granične službe BiH, Uprave za indirektno oporezivanje.
- Više od 60 institucija države BiH je uspostavljeno od vremena potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas a koje su u funkciji izgradnje države i što je važnije, u širenju i jačanju kapaciteta države da uđe u historijski proces pristupanja NATO savezu i EU – naglasio je Pejanović.
Na žalost, dodao je on, taj proces integracije u EU je od 2008. godine zastao, a danas je taj zastoj sa težim posljedicama - nastao je zbog ekonomske krize, krize političkog upravljanja državom i zbog jačanja entonacionalizma, a naročito secesionističkog nacionalizma u entitetu Republika Srpska.
Profesor Aleksa Milojević je govorio o 'Valutnom odboru i ekonomskoj izdaji', ocjenjujući da smo ekonomski potčinjeni Evropskoj uniji.
- Mi smo zarobljena ekonomija jer se kod nas provodi monetarni kolonijalizam i moramo toga da se oslobodimo. Mi na žalost nemamo vlade koje misle na narod i koje se bore protiv evropske hegemonije na način da se manje zadužujemo i spasimo našu ekonomiju – zaključio je prof. Milojević.
Na skupu se poštuju epidemiološke mjere protiv koronavirusa, a praćenje skupa omogućeno je putem online platforme BigBlue.
(FENA) M. L.
