prijava
ZAGREB/SARAJEVO, 15. decembra (FENA) - Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Nikola Špirić obratio se učesnicima konferencije pod nazivom “Naslijeđe mira - 25 godina Dejtonsko – pariskog mirovnog sporazuma”, koja je danas, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva inostranih i evropskih poslova u Vladi Republike Hrvatske, održana u Zagrebu.
U svom obraćanju Špirić podsjetio je na činjenicu da je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat, donio trajni mir, te uredio BiH kao državu tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Naglasio je da je Republika Srpska Dejtonskim sporazumom dobila međunarodnu verifikaciju, te upozorio na činjenicu da su, u postdejtonskom periodu, uslijedile izmjene Dejtona koje su bile na štetu Srpske i dovele do oduzimanja njenih nadležnosti i urušavanja institucionalnog kapaciteta.
Prema riječima Špirića, veliku ulogu u izmjenama Dejtona odigrali su visoki predstavnici, koji su postali zakonodavci, nametnuvši 101 zakon na nivou BiH, čak 105 amandamana na ustave Republike Srpske i Federacije BiH, kao i stotine odluka, u čemu je prednjačio Pedi Ešdaun, koji je, u jednom danu, smijenio 59 funkcionera iz Republike Srpske.
U svom obraćanju Špirić ocijenio je da je uloga visokih predstavnika u preuzimanju zakonodavne uloge od institucija BiH imala negativne posljedice jer je proizvela preveliku dozu političkog parazitizma. Očekivalo se, rekao je dr Špirić, da neko izvana ponudi rješenje (očekivanje Dejtona 2), tako da bazične mogućnosti Dejtonskog sporazuma nisu do kraja iskorištene.
Upozoravajući da ni 25 godina poslije Dejtona u BiH nisu moguća revolucionarna, nego evolutivna rješenja, Špirić je rekao da neustavni i dugogodišnji proces prenosa nadležnosti ima za cilj oduzimanje konstitutivnosti zagarantovane Dejtonom, zbog čega nailazi na snažan politički otpor Srba i Hrvata, koji u tom procesu vide težnju za dominacijom i majorizacijom.
Iznoseći ocjenu da vizija unitarne Bosne i Hercegovine, koju proklamuju neki unutrašnji i međunarodni faktori, predstavlja de facto negaciju Dejtona, Špirić rekao je da smatra da je u trenutnim okolnostima Dejtonski sporazum jedini mogući okvir za napredak BiH.
Na kraju, Špirić je izrazio uvjerenje da će svi prijatelji BiH podržati novu fazu implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma koja podržava unutrašnji dijalog, promociju domaće odgovornosti, uključujući pomirenje i dobrosusjedske odnose. Uvjeren je da bi status zemlje kandidata donio prijeko potrebni optimizam i u fokus stavio proces evropskih integracija, ekonomski razvoj koji bi za rezultat imao bolji socio-ekonomski status stanovništva, obezbijedio nova radna mjesta i zadržao mlade na prostoru BiH.
U okviru istog panela, posvećenog euroatlantskim integracijama BiH, učesnicima konferencije obratili su se i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragan Čović, komesar Evropske unije za politiku susjedstva i proširenja Oliver Varhelyi, ministar inostranih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i specijalni predstavnik Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak.
Čović je istakao Dejtonsko – pariski mirovni sporazum kao značajno postignuće koje je u BiH zaustavilo užase rata. Govoreći o Dejtonu danas, naznačio je kako današnji koncept djelovanja i unutrašnje uređenje BiH vidno odudaraju od izvornog sporazuma kao posljedica djelovanja različitih međunarodnih zvaničnika i nametnutih prepravki.
Naglasio je kako je nužno iskoristiti trenutni okvir Dejtonskog sporazuma, čuvajući njegove vrijednosti te obezbijediti, prije svega, izmjene Izbornog zakona BiH i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom BiH. Istakao je kako bi se to trebalo dovršiti u prvih šest mjeseci 2021. godine. Posebno je istakao i održavanje Lokalnih izbora u Gradu Mostaru, zakazanih za 20. decembar tekuće godine.
Kazao je kako su postojeća zloupotreba i pokušaji neskrivene majorizacije hrvatskoga naroda u BiH suprotni nastojanjima u traženju efikasnih rješenja za stabilnu evropsku BiH. Pri tome je istakao gruba narušavanja Dejtona koja se jasno očituju u negiranju i kršenju prava Hrvata.
Posebno je stavio na znanje kako protagonisti takvih politika hrvatskom narodu šalju jasnu poruku nazivajući ga manjinom i najavljujući kako će taj proces okončati na Opštim izborima 2022. godine. Ovakvi istupi, kazao je, dolaze od predstavnika bošnjačkih ili ''probosanskih'' stranaka koje se kriju iza građanskog koncepta. Naznačio je i zabrinjavajuće ćutanje međunarodnih predstavnika u BiH na takve i slične nasrtaje.
Upozorio je i na saziv Centralne izborne komisije (CIK), u čijem se imenovanju postupilo protivno kriterijima i zakonskoj metodologiji. Ukazao je kako je povjerenje među konstitutivnim narodima na najnižem nivou što onemogućava ponovno vraćanje u centar pažnje euroatlantski put BiH.
Istakao je kako legitimni predstavnici hrvatskoga naroda u BiH preduzimaju različite inicijative kako bi se u sljedećih šest mjeseci ispunili uslovi za dobijanje statusa kandidata za Evropsku uniju (EU), nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona, te da se nastoji ojačati nivo saradnje s NATO-om kroz uspostavljanje Komisije za NATO na nivou Vijeća ministara BiH. Na kraju je ponovio opredijeljenost za EU i NATO put BiH, zaštitu ravnopravnosti konstitutivnih naroda, te multikulturalnost i multietničnost kao baštinu BiH.
Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhart, a putem video – linka učesnike je pozdravio i potpredsjednik Evropske komisije i visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Josep Borrell.
Učesnicima konferencije putem video – linka obratili su se i ministar inostranih i evropskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian, kao i ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov, navodi se u saopćenju Sektora za odnose s javnošću Parlamentarne skupštine BiH.
(FENA) B. D.
