prijava
SARAJEVO, 16. decembra (FENA) - Pandemija koronavirusa je najnovija kriza sa kojom se suočava cijeli svijet. Ukoliko se negativan pritisak ljudi na planetu ne smanji, ova kriza neće biti i posljednja, ukazuje UNDP-ov godišnji Izvještaj o humanom razvoju “Sljedeća granica: humani razvoj i antropocen”, koji obuhvata 189 zemalja i teritorija.
Izvještaj prikazuje realističniju i manje ružičastu sliku humanog razvoja zahvaljujući novoj eksperimentalnoj prizmi “planetarnog pritiska” (koja se mjeri emisijom ugljen-dioksida i materijalnim otiskom) povezanoj sa Indeksom humanog razvoja (HDI).
HDI je sažeta mjera za procjenu dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije humanog razvoja: dug i zdrav život, pristup znanju i pristojan životni standard. Bosna i Hercegovina se nalazi na 73 poziciji od 189 zemalja i teritorija sa 0,780 HDI vrijednosti za 2019. godinu, što je svrstava u kategoriju zemalja sa visokim humanim razvojem.
U posljednjih 20 godina vrijednost HDI-a u Bosni i Hercegovini porasla je za gotovo 15 posto, sa 0,679 u 2000. na 0,780 u 2019. U tom periodu očekivano trajanje života u Bosni i Hercegovini po rođenju povećalo se za 6,5 godina, godine školovanja povećale su se za 2,8 godina, a očekivane godine školovanja povećale su se za 2,2 godine. HDI u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu od 0,780 iznad je prosjeka od 0,753 za zemlje u grupi s visokim humanim razvojem i ispod prosjeka od 0,791 za zemlje u Europi i Centralnoj Aziji.
Slovenija je na 22. mjestu najbolje rangirana zemlja u regionu, a slijede je Hrvatska (43), Crna Gora (48) i Srbija (64), koje su takođe u grupi zemalja sa vrlo visokim humanim razvojem. Bosna i Hercegovina je na 73. mjestu i nalazi se u grupi zemalja sa visokim humanim razvojem u kojoj su i Albanija (69) i Sjeverna Makedonija (82).
HDI je prilagođen planetarnom pritisku, odnosno PHDI, koji pokazuje kako se globalno razvojno okruženje mijenja kada se humani razvoj poveže sa uticajem na planet - više od 50 zemalja se više ne nalazi u kategoriji zemalja vrlo visokog humanog razvoja, što odražava njihovu zavisnost od fosilnih goriva i veličini materijalnog otiska. Istovremeno, zemlje poput Kostarike, Moldavije i Paname napredovale su za 30 pozicija zbog manjeg planetarnog pritiska.
Rezidentna predstavnica UNDP u BiH Steliana Nedera izjavila je da uticaj ljudskog djelovanja smanjuje mogućnosti, uništava kvalitet života i produbljuje nejednakosti.
- Izvještaj razmatra različite načine na koje društva mogu napraviti drugačije izbore. Cilj mu je otvoriti raspravu o tome kako možemo iskoristiti svoju moć za stvaranje bolje budućnosti i proširiti ljudske slobode u ravnoteži s planetom. Jedinstveni doprinos izvještaja je pristup razvoju koji stavlja ljude u središte, ali u ravnoteži sa planetom - dodala je Nedera.
Naredna granica humanog razvoja će zahtijevati da radimo sa, a ne protiv prirode. U izvještaju se tvrdi da ovo možemo ostvariti kroz promjenu društvenih normi i vrijednosti, poticaja i regulative, kao i korištenjem rješenja zasnovanih na prirodi. Na primjer, nove procjene predviđaju da bi do 2100. godine najsiromašnije zemlje svijeta zbog klimatskih promjena mogle doživjeti i do 100 dana ekstremnih vremenskih prilika više na godišnjem nivou. Ovaj bi se broj mogao prepoloviti ako se u potpunosti provede Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Izvještaj o humanom razvoju pokazuje da nijedna zemlja na svijetu još nije postigla vrlo visok ljudski razvoj, a da nije neizmjerno opteretila planetu. Izvještaj postavlja jasan izbor pred svjetske lidere - poduzimanje hrabrih koraka da se smanji strahovit pritisak koji se vrši na životnu sredinu, i svijet prirode, ili će napredak čovječanstva biti zakočen, saopćeno je iz UNDP-a.
(FENA) B. D.
