Bosna i Hercegovina

U Centru za slušnu i govornu rehabilitaciju fokus je na sposobnostima, a ne poteškoćama djeteta (VIDEO)

Tekst: Alma Zukanović, Foto FENA/Nedim Karalić

SARAJEVO, 27. januara (FENA) - Obrazovanje djeteta s oštećenjem sluha ili problemima u govoru izrazito je izazovno, jer je naučno dokazano da život djeteta u tišini mijenja njihovu ličnost i karakter.

Sva oštećenja sluha ne nastaju u istom periodu i na isti način, što njihovu rehabilitaciju i integraciju u društvo čini posebno teškom i drugačijom od ostalih poremećaja u razvoju.

Direktorica Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo Meliha Povlakić-Hadžiefendić kazala je da u radu s takvom djecom računaju na sposobnosti koje učenici imaju, a ne na poteškoće te da svako dijete može postići određene rezultate u skladu sa svojim psihofizičkim sposobnostima.

- Zato je neophodna intenzivna rehabilitacija i edukcija, kako bi ostvarili krajnji cilj, a to je socijalna integracije osoba oštećenog sluha i govora u društvenu zajednicu kako bi postali afirmirani članovi našeg društva - istakla je Povlakić-Hadžiefendić u razgovoru za Fenu.

Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo je, kazala je Povlakić-Hadžiefendić, složena rehabilitacijska i odgojno-obrazovna ustanova koja je organizovana kroz organizacione jedinice: Odjel za dijagnostiku i rehabilitaciju i Odgojne-obrazovne nivoe: Predškolsko odjeljenje, Osnovna škola, Srednja škola i Srednja stručna škola.

Njihova osnovna djelatnost je dijagnostika, rehabilitacija, odgoj i obrazovanje djece i omladine oštećenog sluha i govora. Školu i predškolski odgoj, dodala je, pohađaju gluha i nagluha djeca i učenici, kao i djeca i učenici s kombinovanim poteškoćama, odnosno djeca s govorno-jezičkim poremećajima.

- U odgojno obrazovni proces i proces rehabilitacije slušanja i govora pored učenika Centra, na individualnu rehabilitaciju u Centar su uključeni učenici sa slušnim i govorno jezičkim poteškoćama iz redovnih predškolskih i školskih ustanova - pojasnila je Povlakić-Hadžiefendić te dodala da se u okviru Odjela za rehabilitaciju provode surdoaudiološki tretmani, gdje se korištenjem preostalih slušnih sposobnosti kod djece oštećenog sluha i govora pomaže razvijanju sposobnosti slušanja i razvoju govora i vrši korekcija i ublažavanje govornih nedostataka.

Povlakić-Hadžiefendić naglašava da se logopedski tretmani vrši kroz rehabilitaciju govornih smetnji, bilo da se radi o poremećaju glasa, artikulacionim poremećajima, mucanju, poremećajima čitanja i pisanja, zakašnjelom govornom razvoju i slično.

Ističe da na Odjelu radi tim stručnjaka u sastavu logopedi i surdoaudiolozi, kao i stručni saradnici - socijalni radnik, psiholog, medicinska sestra. Pored logopedskih i surdoaudioloških tretmana, pruža se i psihološka podrška učenicima i roditeljima. U okviru tog odjela postoji i medicinska služba, odnosno kabinet za audiometriranje, gdje se provodi audiometrija, odnosno mjerenje stanja sluha.

U Centar se, istakla je Povlakić-Hadžiefendić, javljaju djeca po preporuci redovne škole koju pohađaju ili na osnovu uputnice pedijatra, nakon čega se obavlja opservacija i određuje vrsta i oblik rehabilitacije.

- Kabineti u kojima se realizira rad s djecom opremljeni su savremenom elektroakustičkom opremom, verbotonalnim aparatima, verboton G20, i Beribger aparatima za individualnu rehabilitaciju. Ovi aparati imaju mogućnost prenošenja niskih frekvencija, a pomoću posebnih sistema filtera i pojačala omogućeno je odabiranje optimalnog slušnog polja, kombinacija optimalnih formi frekvencije, intenziteta i vremena te optimala glasova, oktavno ili uže frekvencijsko područje karakteristično za percepciju pojedinog glasa – istakla je Povlakić-Hadžiefendić.

U predškolskom odjelu, kazala je, provodi se priprema djece s oštećenjem sluha i govora i djece s govorno-jezičkim poremećajima, za upis u osnovnu školu. Rad se realizira po utvrđenom planu i programu u cilju savladavanja osnovnih znanja i vještina kroz igru, te se intenzivno radi na razvoju slušanja i govora.

- Trenutno su u Centru dvije predškolske odgojne grupe. Jedna grupa su djece s oštećenjem sluha i govora, a druga grupa su djeca s govorno-jezičkim poremećajima. U predškolskom odjelu rade odgajatelj i surdoaudiolog - kazala je.

Povlakić-Hadžiefendić je istakla da se u osnovnoj školi Centra radi prema Nastavnom planu i programu za učenike oštećenog sluha i govora, koji je prilagođena verzija nastavnih planova i programa redovnih škola.

- Učenici nastavu pohađaju u kabinetima koji su opremljeni elektroakustičkom opremom. U toku nastave, pored realizacije obrazovno-odgojnih ciljeva i zadataka, poseban akcenat daje se na razvoj slušanja i govora. Nastava je u funkciji razvoja govora, a učenici su svakodnevno uključeni na individualnu rehabilitaciju slušanja i govora - dodala je.

Govoreći o srednjoškolskom obrazovanju, Povlakić-Hadžiefendić je kazala da se učenici mogu obrazovati za drugi, treći i četvrti stepen stručne spreme te da se nastava realizira prema nastavnom planu i programu za srednje stručno obrazovanje slušno oštećenih učenika.

- Nastavni plan i program je prilagođena verzija nastavnog plana i programa redovnih škola. Učenici se obrazuju za zanimanja mašinske, tekstilne, drvoprerađivačke, kožarske i ugostiteljsko-turističke struke te uslužne djelatnosti - pojasnila je.

Povlakić-Hadžiefendić objašnjava da se učenici koji imaju kombinovane, odnosno dodatne poteškoće, upisuju na zanimanja drugog stepena, odnosno obrazuju se za pomoćne radnike.

- Učenici praktičnu nastavu obavljaju van škole, u privrednim subjektima, a pored toga, Centar ima opremljene radionice za tekstilnu i mašinsku struku, gdje učenici pored teoretskog dijela nastave, uz podršku nastavnika dodatnu razvijaju svoje vještine - istakla je.

Povlakić-Hadžiefendić dodaje da u je srednjoj školi Centra slušno oštećenoj djeci omogućeno da se školuju i za četvrti stepen stručne spreme, odnosno za tehnička zanimanja, i to mašinske, tekstilne i grafičke struke.

- Prilikom upisa u srednjoškolsko obrazovanje prati se uspjeh, afiniteti učenika, kao i tržište rada. Trenutno je najaktuelnije zanimanje kuhar, kao i zanimanja mašinske i tekstilne struke – istakla je.

Također je dodala da određeni broj učenika poslije srednje škole nastavlja i studij na visokoškolskim ustanovama.

- S obzirom na to da je glavni problem učenika oštećena sluha komunikacija, donedavno je nedostajala podrška učenicima kako bi mogli neometano pratiti predavanja ravnopravno s drugim studentima. Međutim, u novije vrijeme dešavaju se značajne promjene, pri Univerzitetu u Sarajevu formiran je tim za podršku učenicima s teškoćama. Vjerujem da će ta podrška biti od koristi i studentima oštećena sluha i govora i olakšati njihovo studiranje – istakla je.

Povlakić-Hadžiefendić kaže da je razlika od redovnog nastavnog procesa i nastave u njihovoj školi u tome što s učenicima radi tim stručnjaka te da nastavno osoblje, kao i stručni tim koji radi s učenicima, vladaju vještinama komuniciranja i načinima prenošenja i usvajanja znanja i vještina uz adekvatno respektovanje posljedica koje oštećenje sluha ostavlja na bio-psiho-socijalnu strukturu ličnosti. Svojim radom, dodala je, nastoje da teškoće verbalne komunikacije ostave što manje posljedice na emocionalnom, socijalnom i kognitivnom razvoju učenika oštećena sluha.

Naglasila je da se u cilju efikasnijih i lakših načina usvajanja govorno-jezičnih znanja i vještina nameće potreba za uvođenjem novih tehnologija u njihov rad te da se iskazuje potreba za programima koji će se koristiti u procesu edukacijske i rehabilitacije i koji će omogućiti govorno-jezičku samoedukaciju.

- Uradili smo niz edukativnih programa u cilju da olakšamo obrazovno odgojni i rehabilitacijski rad s našim učenicima. Za visokokvalitetne programe potrebna su značajna finasijska sredstva. Mi u okviru naših mogućnosti činimo značajne napore u uvođenju inovativnih asistivnih tehnologija u naš obrazovni rad - dodala je.

Govoreći o inkluziji, Povlakić-Hadžiefendić je kazala da uključivanje djeteta u redovni odgojno-obrazovni proces, bez osiguravanja kadrovskih, materijalnih i tehničkih uslova, odnosno da dijete participira u sistemu u kojem se poštuju individualne različitosti i potrebe svih učenika, nažalost nije inkluzija.

- Inkluzija sama po sebi izuzetno je pozitivna ideja, međutim, kod gluhe djece treba biti oprezan zbog toga što su oni jedina skupina djece s posebnim potrebama koja se, zbog nemogućnosti adekvatne komunikacije, ne može u potpunosti uključiti u okolinu redovne škole i pratiti nastavu bez adekvatne podrške. Ako dijete nije u mogućnosti ostvariti adekvatnu komunikaciju s okolinom, osjećat će se izolovano i u tom slučaju ne možemo govoriti o inluziji - poručila je Povlakić-Hadžiefendić.

Istakla je da u redovnom razredu nastavnik mora voditi računa o specifičnim potrebama učenika s oštećenjem sluha.

- Ako je nagluho dijete u redovnom obrazovanju, potrebno je prilagoditi uslove za njegovo nesmetano praćenje nastave kao što je prilagodba nastavnih sadržaja, prilagodba prostora, govora ili tekstualnih sadržaja, podrazumijeva jednostavne i razumljive tekstove sa što je moguće više ilustracija koje upotpunjuje one informacije koje dijete ne percipira sluhom, prilagodba vremena obrade sadržaja, provjere znanja - naglasila je.

Ako je u pitanju gluho dijete, kazala je, neophodno je uključiti znakovnog tumača koji bi s učenikom bio na svim časovima, odmoru, u komunikaciji s osobljem i drugom djecom.

- Najbolje bi bilo da nastavnici znaju znakovni jezik, ali bilo bi nerealno očekivati da svi nastavnici, kao i učenici nauče znakovni jezik, te je neophodno uključivanje znakovnih tumača za svako gluho dijete u redovnom nastavnom procesu. S druge strane, mora se biti jako oprezan, jer je cilj da tumač uključuje dijete u događaje, a ne da on obavlja ulogu gluhog djeteta. Također, tumač treba da obuči vršnjake i nastavnike kako da komuniciraju s djetetom oštećena sluha - pojasnila je Povlakić-Hadžiefendić.

Uz pozitivne stavove o uključivanju djece s oštećenjem sluha u redovan nastavni proces, Povlakić-Hadžiefendić tvrdi da se uviđa potreba za dodatnim edukacijama nastavnika i njihova spremnost na učenje i saradnju.

- Vrlo je bitna i edukacija vršnjaka, a posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji roditelja gluhe djece. Roditelji treba da znaju prilagoditi komunikaciju svojoj djeci i učiniti im dostupne informacije iz svakodnevnog života - kazala je.

Povlakić-Hadžiefendić ističe da je veliki broj učenika oštećena sluha uključen u redovan obrazovni proces te da im je neophodno osigurati adekvatnu podršku kako bi im se omogućilo da napreduju u razvoju u skladu s potencijalima i da aktivno sudjeluju u društvenom životu.

Naglasila je da Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju sarađuje s redovnim osnovnim školama i predškolskim ustanovama, u cilju prevencije, dijagnostike i tretmane djece s oštećenjem sluha i govora i govorno-jezičkim poremećajima, a posebno je pohvalila saradnju sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS te centrima za socijalni rad u KS, ali i u drugim kantonima.

- Također, Centar ima dobru saradnju s ustanovama koji obrazuju učenike oštećena sluha i govora u Banjoj Luci i Tuzli. Pored razmjene iskustava i zajedničkog rada na prevazilaženju problema koji su nam zajednički, organizujemo Majske susrete gluhih. Naime, svake godine drugi centar je domaćin višednevnih susreta, sportskih takmičenja učenika, edukativnih radionica, druženja. Imamo dobru saradnju s ustanovama ovog tipa i van naših granica - istakla je.

Saradnja s Pedagoškim fakultetom Univerziteta u Sarajevu je, dodala je, izuzetno značajna te istakla da im je Centar baza za realizaciju praktičnog dijela procesa edukacije studenata kao i njihovog naučnog i istraživačkog rada. Također je istakla dobru saradnju i s Fakultetom zdravstvenih studija te Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom u Tuzli.

- S ciljem razvoja cjelovite ličnosti i svrsishodnog odgojnog procesa, učenici predškolskog odjeljenja, osnovne, srednje i srednje stručne škole Centra su obuhvaćeni, prema svojim sklonostima i sposobnostima, programiranim oblikom slobodnih aktivnosti u raznovrsnim sekcijama, među kojima su teatarska, sportska, krojačka, ritmička, literarna, likovna i ostale - dodala je.

Povlakić-Hadžiefendić je na kraju razgovora za Fenu zaključila da učenici Centra postižu dobre rezultate u sportskim takmičenjima, da su izuzetno zapaženi kroz učešće u teatarskim predstavama, dokumentarnim filmovima, ali i da osvajaju mnoge nagrade u likovnim i literarnim takmičenjima.

Pogledajte VIDEO

Preuzmite VIDEO

(FENA) H.D.