MOSTAR, 26. siječnja (FENA) - Skupština Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) na današnjoj sjednici razmatra izmjene Zakona o koncesijama, kojima se ukida gornje ograničenje snage izgrađenih postrojenja iz obnovljivih izvora energije (OIE), a koje je do sada iznosilo 5 megavata.
- Skinuli smo to ograničenje, jer cijenimo da bi bilo dobro da postoji takva zakonska pretpostavka u smislu nekih gospodarskih inicijativa koje se mogu pojaviti prvenstveno vezano za izgradnju postrojenja iz obnovljivih izvora vjetra i sunca. Ako danas Skupština prihvati ovaj prijedlog, stvorit će se pretpostavke da i takve vrste gospodarskih inicijativa, za kojih ima nagovještaja, budu podržane u HNŽ-u - izjavio je uoči početka sjednice zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović.
Predsjedavajući Skupštine HNŽ-a Šerif Špago kazao je kako se u vezi gradnje mini hidroelektrana danas ništa neće mijenjati u odnosu na ranije.
- Do pet megavata nadležnost je kantonalne vlade za izdavanje koncesija, a preko pet megavata nadležnost je nivoa Federacije. Znamo i da je na nivou Federacije donesen zaključak da se zabranjuje daljnja izgradnja mini centrala i sad to treba operacionalizirati na svim nivoima vlasti, a vidimo i preporuke Europske energetske zajednice da se treba ulagati u obnovljive izvore energije - kazao je Špago.
Po njegovim riječima, budućnost je u obnovljivim izvorima energije te je podsjetio da je izgradnja vjetroparka Podveležje jedna od najvećih investicija na području Mostara i Hercegovine u proteklih 20 godina.
- Ovih dana imamo priliku pratiti probni rad vjetroparka Podveležje 1 i mislim da je to budućnost ulaganja. Prema našim planovima predviđen je još jedan vjetropark na platou Podveležje, na području općine Konjic na planini Bitovnja, kao i na prostoru općine Čapljina i drugih općina. Sve je više zahtjeva za izgradnju solarnih elektrana, a u proceduri Elektroprivrede BiH je da se u sklopu vjetroparka Podveležje izgradi i solarna elektrana snage oko 40 megavata - kazao je Špago.
Na dnevnom redu sjednice županijske skupštine naći će se i Odluka o osnivanju Javne ustanove Odgojni centar HNŽ-a te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNŽ-a.
Govoreći o slatkovodnom ribarstvu, Martinović je kazao kako u tom segmentu postoji jako puno neriješenih pitanja te zakonskih rješenja koja nisu primjenjiva na ovim prostorima.
- Tu prvenstveno mislim na Zakon o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH, koji je osnova za donošenje Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNŽ-a. Federalni zakon uveo je nekakve institute, nekakvi elemente tržišnog gospodarenja. To može proći u nekim visokorazvijenim zemljama poput Švicarske, Austrije i Njemačke, ali mi nismo još na tom stupnju gospodarskog razvitka niti opće svijesti. Naš cilj je omogućiti da se razvija sportski ribolov i da on bude kontroliran, te onemogućiti sve zlouporabe koje se događaju na riječnim tokovima kada je u pitanju riblji fond - kazao je Martinović.
Zastupnici će se danas izjasniti i o Strategiji razvoja javnih puteva HNŽ-a za razdoblje 2020. - 2030., koja ocrtava osnovne elemente razvoja segmenta prometa, što je od iznimnog značaja za razvoj gospodarstva u HNŽ-u.
Pogledajte http://www.fena.ba/video/5330
Preuzmite https://drive.google.com/drive/folders/1xWJ29l7qsR_DUlKUApavTQUg8CJP4iUx?usp=sharing
(FENA) R. G.