prijava
SARAJEVO, 25. marta (FENA) - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na sjednici usvojilo Informaciju Ministarstva komunikacija i transporta o realizaciji Projekta izgradnje međudržavnog mosta preko Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoputa na Koridoru 5c i statusu izgradnje i otvaranja privremenog graničnog prijelaza Svilaj, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Ministarstvo komunikacija i transporta, Ministarstvo bezbjednosti i Uprava za indirektno oporezivanje su zaduženi da u skladu s nadležnostima, preduzmu aktivnosti na stvaranju uvjeta za stavljanje u funkciju novoizgrađenog mosta preko Save kod Svilaja.
U vezi s narednim tačkama dnevnog reda ove sjednice, Vijeće ministara BiH navodi da je analiza spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, koja je usvojena na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, pokazuje da je ukupna robna razmjena BiH iznosila 27,4 milijarde KM i smanjena je za 11,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U prošloj godini zabilježen je pad izvoza za 8,5 posto, ali i pad uvoza za 13,4 posto, što je uticalo na rast stope pokrivenosti uvoza izvozom za 3,3 posto.
Vrijednost izvezene robe bila je 10,52 milijarde KM, a vrijednost uvezene robe 16,89 milijardi KM te je zabilježen spoljnotrgovinski deficit od 6,37 milijardi KM. Praktično je zabilježen pad trgovinskog deficita za 20,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Evropska unija je i dalje glavni spoljnotrgovinski partner Bosne i Hercegovine tako da u ukupnom obimu robne razmjene, Evropska unija učestvuje sa 65,3 posto, zatim slijede zemlje potpisnice sporazuma „CEFTA 2006", koje učestvuju sa 14 posto, dok udio ostalih zemalja iznosi 20,7 posto.
Bosna i Hercegovina je u 2020. godini najviše izvozila u Njemačku (1,63 milijarde KM), Hrvatsku (1,36 milijardi KM), Srbiju (1,15 milijardi KM), Italiju (1,02 milijarde KM), Austriju (1,01 milijardu KM), Sloveniju (954,08 miliona KM), Tursku (314,25 miliona KM), te Crnu Goru (293,1 miliona KM).
Istovremeno je Bosna i Hercegovina najviše uvozila iz Njemačke (2,07 milijardi KM), Italije (1,95 milijardi KM), Srbije (1,90 milijardi KM), Hrvatske (1,52 milijarde KM), Kine (1,36 milijardi KM), Turske (896,73 miliona KM), Slovenije (840,87 miliona KM) te iz Austrije (682,57 miliona KM).
Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom, Bosna i Hercegovina ima sa Austrijom (147 posto), Slovenijom (113 posto), Hrvatskom (89 posto), Njemačkom (78,6 posto), Francuskom (78 posto), Srbijom (61 posto) te sa Italijom (52 posto). Osim ovih zemalja, značajan trgovinski partner Bosne i Hercegovine je Kina, međutim, pokrivenost uvoza izvozom s tom zemljom je mala i iznosi 1,9 posto.
Na prijedlog predsjedavajućeg, na sjednici je razmotrena Godišnja platforma o obavještajno-sigurnosnoj politici za 2021. godinu, koju priprema Vijeće ministara BiH.
Ova platforma će biti dostavljena Predsjedništvu BiH na razmatranje.
Platforma sadrži opšte smjernice za rad Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) u skladu s međunarodnim standardima.
Donošenjem Platforme, usmjeravaju se godišnji rad OSA-e, njeni zadaci, ciljevi i prioriteti djelovanja u području njene nadležnosti.
Vijeće ministara BiH je imenovalo Vesnu Ćužić za direktora, a Radmilu Čičković i Adnana Cerića za zamjenike direktora Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, kao najbolje rangirane kandidate iz Mišljenja Agencije za državnu službu BiH, nakon završene procedure javnog konkursa.
Na sjednici je doneseno i Rješenje o imenovanju Davorina Primorca za direktora Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) i Tomislava Marinkovića za zamjenika direktora - rukovodioca Sektora za operacije, tehniku i servis u BHANSA-i.
Direktor i zamjenik direktora, nakon provedene konkursne procedure, imenovani su na prijedlog Savjeta Agencije na mandat od pet godina.
Na ovoj sjednici Vijeća ministara je donesena i Odluka o formiranju Radne grupe za socijalni dijalog sa sindikatima u institucijama BiH.
U sastav Radne grupe imenovani su predstavnici tri sindikata, i to policijskih organa u BiH, državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH i Uprave za indirektno oprezivanje te državnih ministarstava finansija i trezora, bezbjednosti i pravde.
Zadatak Radne grupe je razmatranje pitanja i prijedloga mjera koje se odnose na poboljšanje statusa radnika u institucijama BiH.
(FENA) M. B.
