prijava
N'DJAMENA, 20. aprila (FENA) - Predsjednik centralnoafričke zemlje Čad Idriss Deby preminuo je danas od povreda zadobijenih tokom napada pobunjenika na sjeveru zemlje.
Deby je prošle sedmice osvojio šesti mandat zaredom na predsjedničkim izborima, a ovom zemljom vladao je 30 godina. Rezultati izbora izazvali su invaziju pobunjenika sa sjedištem u Libiji. Vojni zvaničnici su rekli da je invazija suzbijena tokom vikenda.
Nije želio održati govor nakon objave rezultata izbora jer je otputovao na front kako bi upravljao vojnom akcijom, piše Guardian.
Deby je preuzeo kontrolu nad strateški lociranom zemljom u oružanoj pobuni 1990. godine. Bio je jedan od najdugovječnijih afričkih vođa i blizak saveznik zapadnih sila u borbi protiv islamističkih militanata u zapadnoj i centralnoj Africi.
Njegova iznenadna smrt prekinula je 30-godišnju političku karijeru i vjerovatno će izazvati politički haos u Čadu jer su se mnoge zapadne zemlje na njega oslanjale u suzbijanju radikalnih grupa.
Dugogodišnja vladavina Debyja u brutalnoj politici regije učinila ga je pouzdanim saveznikom u kampanji protiv džihadističkih pobunjenika u Sahelu.
Deby, iz etničke grupe Zaghawa, do vlasti je došao klasičnim napredovanjem u vojnoj hijerarhiji.
Prošlog augusta, Nacionalna skupština imenovala ga je feldmaršalom, prvim u historiji Čada, nakon što je bio na čelu ofanzive protiv džihadista koji su ubili skoro 100 vojnika u bazi na zapadu zemlje.
Kao mladić, Deby je upisao oficirsku akademiju u glavnom gradu N'Djameni prije nego što je krenuo u Francusku, gdje se školovao za pilota.
Vratio se 1979. godine u zemlju u kojoj se sukobljavalo nekoliko vojnih frakcija.
Deby se pokazao uzornim vojnikom i bio je nagrađen mjestom načelnika vojske nakon što je njegov prethodnik Hissen Habre došao na vlast 1982. godine.
Sljedećih godina, Deby se istakao u borbi protiv pobunjenika koje je podržavala Libija na planinskom teritoriju na sjeveru zemlje.
Ali 1989. godine imao je nepomirljive nesuglasice sa sve paranoičnijim predsjednikom, koji ga je optužio za planiranje državnog udara, piše Telegraph.
Deby je pobjegao u Sudan, gdje je okupio naoružanu pobunjeničku grupu, Patriotski pokret spasa, koji je u decembru 1990. godine ušao u N'Djamenu.
Već 1996., šest godina nakon što je preuzeo vlast i uveo demokratiju, Deby je izabran za čelnika države na prvim višestranačkim izborima u Čadu.
Glavna opoziciona frakcija povukla se sa izbora 2006. i 2011. godine, potaknuta promjenom ustava koja je bivšem vojniku omogućila obnavljanje mandata, a izbore 2015. obilježile su optužbe za glasačku prevaru.
Deby je imao čvrstu podršku bivše kolonijalne sile Francuske, koja je 2008. i 2019. koristila vojnu moć kako bi pomogla u porazu pobunjenika koji su ga pokušali zbaciti s vlasti.
- Imamo velikog saveznika u borbi protiv terorizma u području Sahela - rekla je francuska ministrica odbrane Florence Parly u parlamentu 2019. godine.
Deby je podržao francusku intervenciju u sjevernom Maliju 2013. godine kako bi se suprotstavili džihadistima, a sljedeće godine je intervenisao u smirivanju situacije u Centralnoafričkoj Republici.
Deby je 2015. pokrenuo regionalnu ofanzivu u Kamerunu, Nigeriji i Nigeru na nigerijske džihadiste Boko Haram, nazivajući grupu povezanu s tzv. Islamskom državom "hordom luđaka i narkomana".
Jedan od Debyjevih političkih rivala, Saleh Kebzabo, protivio se francuskoj podršci i pozvao svijet da prizna "diktatorsku prirodu" režima.
Debyjeva baza moći, vojska, sastoji se uglavnom od vojnika iz predsjednikove etničke grupe Zaghawa, a vojskom zapovijedaju njegovi lojalisti.
Smatra se jednom od najboljih vojski u Sahelu. Prema istraživačkom radu Međunarodne krizne grupe, potrošnja na odbranu čini između 30 i 40 posto godišnjeg budžeta Čada.
Deby je optužen za diktatorsku vladavinu. Zabranjene demonstracije opozicije, samovoljna hapšenja i ukinut pristup društvenim mrežama predmet su redovnih prigovora grupa za ljudska prava.
Još jedna česta žalba je da je Deby imenovao rodbinu i prijatelje na ključne položaje i nije uspio riješiti siromaštvo koje pogađa mnoge od 13 miliona stanovnika Čada uprkos prilivu novca od nafte.
Zemlja se nalazi na 187. mjestu od 189 u UN-ovom indeksu ljudskog razvoja (HDI).
(FENA) M. B.
