SARAJEVO, 27. maja (FENA) - Republika Azerbejdžan proslavlja Dan Republike - 28. maj i 103. godišnjicu nezavisnosti, saopćeno je danas iz Ureda Ambasade Azerbejdžana u Bosni i Hercegovini, uz podsjećanje da je 28. maja 1918. godine usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti osnovana Azerbejdžanska Demokratska Republika (ADR) kao prva parlamentarna demokratija u muslimanskom svijetu.
- Površina suverene teritorije Azerbejdžanske Demokratske Republike iznosila je 114.000 kvadratnih kilometara. Uprkos ozbiljnim unutrašnjim i vanjskim izazovima, koji su proizašli nakon raspada carstva, Azerbejdžanska Demokratska Republika je uspjela uspostaviti djelotvorne državne institucije, podržavajući prava svojih građana i stičući povjerenje međunarodne zajednice. Bilo je zagarantovano opšte pravo glasa, uključujući pravo glasa žena - navodi se u saopćenju.
Kako se nadalje navodi, Vlada je formirana na osnovu odgovornosti i podjele vlasti, a "azerbejdžanski parlament bio je demokratski izabrano, višestranačko i zaista predstavničko zakonodavno tijelo, prvo takve vrste na cijelom muslimanskom Istoku".
U dvogodišnjem mandatu Republikom je upravljalo pet izvršnih kabineta, a Parlament je održao 155 sastanaka i raspravljao o više od 240 nacrta zakona.
- Još jedan vitalni stub u procesu izgradnje države uspostavljen je osnivanjem Žalbenog vijeća, čime je stvoren istinski moderan pravosudni sistem koji je mogao provjeravati ovlaštenja Parlamenta i Kabineta ministara - navode iz Ureda Ambasade Azerbejdžana.
Referirajući se na razvojne prioritete, navode da je novoformirana Republika posebno bila zainteresovana za razvoj obrazovanja, zbog čega je i osnovan Državni univerzitet Baku.
- Uprkos ekonomskim i političkim poteškoćama s kojima se Republika suočavala, težilo se dugoročnim ulaganjima u ljudski kapital obezbjeđivanjem stipendija stotinama mladih studenata na vodećim evropskim univerzitetima - navodi se.
U saopćenju se dodaje da je Azerbejdžanski proglašen službenim jezikom i da je usvojena nacionalna trobojna zastava i himna, te da je uspostavljeno moderno pozorište i opera, kao i da su štampane azerbejdžanske poštanske marke i izdata nacionalna azerbejdžanska valuta - manat.
- Kao što je navedeno u Deklaraciji o nezavisnosti, uspostavljanje prijateljskih odnosa sa svim narodima, posebno susjednim narodima i državama, određeno je kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Azerbejdžanske Demokratske Republike - navode iz Ureda Ambasade te zemlje.
Podsjećaju, također, da je prvi veliki proboj u diplomatskim odnosima nastupio kada je parlamentarna delegacija Azerbejdžana, koju je predvodio Alimardan Topchubashov, otputovala u Pariz s glavnim ciljem da stekne međunarodno priznanje za Azerbejdžansku Demokratsku Republiku.
- Članovi delegacije na Pariškoj mirovnoj konferenciji impresionirali su strane uglednike svojim idejama o slobodi, pravima i pravdi. Postignuto je jednoglasno de-facto priznanje nezavisnosti Azerbejdžana, a azerbejdžanska misija dobila je poziv u Vrhovno vijeće Pariške mirovne konferencije - navodi se.
Nakon što je priznanje postignuto, fokus vlade se prebacio na izgradnju kompetentnog diplomatskog korpusa.
- Godine 1919., kada je azerbejdžanska diplomatija poduzela prve korake, u Bakuu su djelovale diplomatske misije 16 država, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Italiju, Švedsku, Švicarsku, Belgiju, Iran, Poljsku i Ukrajinu. Diplomatske misije i generalni konzulati Azerbejdžanske Demokratske Republike osnovani su u Turskoj, Iranu, Gruziji, Ukrajini, Armeniji i drugim zemljama - navode iz Ureda Ambasade Azerbejdžana, referirajući se na hronologiju i dinamiku razvoja azerbejdžanske diplomatije.
Istovremeno podsjećaju da je invazijom boljševika u aprilu 1920. okončala nezavisnost ADR-a.
- Kao nasljednica Azerbejdžanske Demokratske Republike, Republika Azerbejdžan obnovila je nezavisnost 1991. Teškoće s kojima se suočila Azerbejdžanska Demokratska Republika, uključujući teritorijalne pretenzije Armenije i rat protiv Azerbejdžana, geopolitičke spletke, socijalno-ekonomske probleme, opterećivale su i Republiku Azerbejdžan u periodu nakon povratka nezavisnosti 1991. godine - navodi se.
Politika koju je vodio opštenacionalni lider azerbejdžanskog naroda Heydar Aliyev, kako se u saopćenju ističe, razvila je osjećaj nacionalnog identiteta oživljavanjem dubokog povijesnog i kulturnog pamćenja, kao i ulijevanjem čvrstog uvjerenja u nužnost očuvanja i jačanja azerbejdžanske nezavisnosti i državnosti.
- Azerbejdžanski narod koji njeguje politiku državnosti opštenacionalnog lidera Heydara Aliyeva proslavlja ove godine 103. godišnjicu svoje nezavisnosti u prazničnom duhu i s povišenim osjećajem ponosa jer se Azerbejdžan priprema za veliki povratak u Karabah. Pod vođstvom predsjednika Ilhama Aliyeva, koji je ostao vjeran političkom kursu nacionalnog lidera Heydara Aliyeva, Azerbejdžan postaje država s dinamičnim razvojem. Zahvaljujući političkim i ekonomskim reformama, koje je šef države uspješno nastavio, kao i aktivnoj vanjskoj politici, Republika Azerbejdžan se razvija u vodeću državu u regiji - navodi se u saopćenju.
(FENA) L. A.