prijava
ADIS ABEBA, 20. juna (FENA) - Očekuje se da će deseci miliona Etiopljana glasati u ponedjeljak na izuzetno važnim izborima koji bi mogli osigurati veću snagu premijeru Abiyu Ahmedu kako bi učvrstio svoju sve više autoritarniju vladavinu.
Abiy, koji je prije dvije godine dobio Nobelovu nagradu za mir nakon što je sklopio mirovni sporazum sa susjednom Eritrejom, prvi put izlazi na izbore u drugoj najmnogoljudnijoj afričkoj naciji.
Nešto više od petine 500 parlamentarnih izbornih jedinica ne glasa zbog logističkih problema, nasilja ili rata u Tigrayu.
Sukob u sjevernoj regiji izbio je u novembru nakon što su borci odani Narodnooslobodilačkoj fronti Tigray (TPLF), tada vladajućoj stranci u regiji, napali vladine vojne baze.
Federalne trupe prisilile su TPLF da napusti svoje uporište Mekelle, glavni grad Tigraya, nakon šest sedmica borbi, ali su se borili da okončaju pobunu koja još traje.
Sukob vuče korijene iz borbe za vlast na nacionalnom nivou. TPLF je dominirao vladom desetljećima sve do Abiyevog imenovanja 2018. godine.
Pristalice premijera nadaju se da će izbori ojačati njegovu novu stranku Prosperitet. Izbori su prvobitno bili zakazani za august 2020. godine, ali su odgođeni zbog, tvrdili su dužnosnici, pandemije koronavirusa. Na izbore izlaze kandidati iz više od 40 stranaka.
Kampanja je bila kratka. Abiy, 44-godišnji bivši stručnjak za vojnu obavještajnu službu, rekao je prošle sedmice da će Etiopija pokazati skeptičnima da može ujediniti svoju podijeljenu zemlju.
- Cijeli svijet kaže da ćemo se boriti jedni protiv drugih, ali pokazat ćemo im drugačije. Snage koje su spasile Etiopiju od propasti pretvorit će rog Afrike u središte moći - rekao je Abiy na prepunom stadionu u zapadnom gradu Jimma.
Nasilje u Etiopiji između grupa koje su teoretski ujedinjene federalnim sistemom poraslo je otkako je Abiy preuzeo vlast i proveo niz reformi.
U prvih 18 mjeseci na vlasti, Abiy je oslobodio više od 40.000 političkih zatvorenika, doveo mnogo više žena na visoke funkcije, ukinuo zabranu političkih stranaka, omogućio veću slobodu medija i otvorio privredne sektore.
No, zatvori se ponovno pune, a hiljade ljudi navodno su u vojnim kampovima i više od 20 novinara zatvoreno je u posljednjih godinu dana.
Ko god pobijedi na izborima, a prema anketama ne očekuje se da Abiy izgubi, morat će se nositi s prijetećom ekonomskom krizom. Zemlja od 110 miliona suočena je s akutnim nedostatkom deviza i bezuspješno pokušava odgoditi otplatu duga, piše The Guardian.
(FENA) M. B.
