prijava
OSLO, 22. jula (FENA) – Norveška u četvrtak obilježava desetu godišnjicu najgoreg masakra u njenoj savremenoj istoriji, a crkvena zvona zvonila su za 77 ljudi koje je ubio neonacista Anders Behring Breivik.
Ta skandinavska zemlja bila je uglavnom pošteđena ekstremističkog nasilja do 22. jula 2011., kada je Breivik podmetnuo bombu u Oslu koja je ubila osam osoba prije nego što je krenuo u ubilački pohod u ljetnom kampu ljevičarske mladeži na otoku Utoya.
- Imala sam tada 16 godina i nisam mogla odlučiti na koju sahranu da idem jer ih je bilo toliko mnogo – izjavila je Astrid Eide Hoem, preživjela koja je od tada postala čelnica Lige mladih Laburista (AUF), koja je i organizirala ljetni kamp.
- Nikada prije toga nisam izgubila neku blisku osobu, ali sada sa dvadeset i nešto godina razmišljam šta bi moglo biti s njima, šta bi mogli raditi, jesu li mogli imati djecu - kazala je.
Jutarnja memorijalna cereremonija u sjedištu vlade, mise u crkvama i još jedna ceremonija na Utoyi u popodnevnim satima, obilježile su godišnjicu. Zvonjava crkvenih zvona odjekivala je širom zemlje.
Kratko nakon napada, ondašnji laburistički premijer i aktuelni čelnik NATO-a Jens Stoltenberg obećao je odgovoriti s „više demokratije“ i „više humanosti“.
Deset godina nakon maskra, brojni preživjeli iz Utoye smatraju, međutim, da Norveška tek treba da se suoči s ideologijom koja je rukovodila Breivika.
- Ideje ekstremne desnice koje su inspirirale napad još su pokretačka snaga desničarskih ekstremista u zemlji i u inostranstvu - upozorila je Norveška obavještajna služba (PST) u ovoj sedmici.
Breivikove akcije inspirisale su nekoliko nasilnih napada tokom protekle decenije, navodi PST, među kojima su napadi na džamije u novozelandskom gradu Christchurchu i u Oslu.
U utorak su vandali napisali „Breivik je bio u pravu“ na spomeniku Benjaminu Hermansenu, koga su ubili neonacisti u 2001. u onome što je opisano kao norveški „prvi rasistički zločin“.
Premijerka Erna Solberg izjavila je da je „tužna i očajna“ kad je saznala za vandalski čin.
Breivik je u 2012., kada je imao 42 godine, osuđen na 21 godinu zatvora. Presuda može biti produžena na neograničeni period i ekstremista će vjerovatno provesti ostatak života iza rešetaka, prenosi AFP.
(FENA) D. V.
