SARAJEVO, 15. septembra (FENA) - Objavljujemo demanti Zavoda za zdravstveno osiguranje Tuzlanskog kantona na tekst koji je u servisu Fene objavljen 11. septembra ove godine pod naslovom "Sud BiH odbio tužbu ZZOTK protiv Ureda za žalbe zbog poništenja javnog poziva".

Demanti objavljujemo u cijelosti:

-Povodom iskrivljenih navoda objavljenih 11.09.2021. godine u tekstu Federalne novinske agencije (dalje: FENA), portala Tuzlanski.ba, BHRT i drugih portala koji su preuzeli tekst na temu: Sud BIH odbio tužbu ZZOTK protiv Ureda za žalbe zbog poništenja javnog poziva, te navoda u tekstu da "građani Tuzlanskog kantona koji imaju zdravstveno osiguranje nisu u mogućnosti da biraju da li će bolničke usluge koristiti u javnim ustanovama ili privatnim specijaliziranim bolnicama“, a u cilju potpunog i tačnog informisanja javnosti, molimo Vas da u cijelosti objavite tekst kako slijedi:

U cilju objektivnog i tačnog informisanja javnosti smatramo da informacije koje su plasirane u javnost, objavljene na osnovu zahtjeva za informacijama putem email adrese, novinarke FENE Anise Mahmutović nisu istinite. Vaša novinarka obratila se Zavodu zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Zavod) sa sljedećim upitom:

„...Kada je riječ o uslugama sekundarnog nivoa za koje je nadležan Tuzlanski kanton građani nisu u mogućnosti birati između usluga u privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama. Dakle, ne mogu sa knjižicom i uputnicom otići u privatnu bolnicu i završiti uslugu, već je ponekad čekaju mjesecima u javnoj ustanovi. Dok u drugim kantonima nije takav slučaj. Tamo postoje ugovori sa nekim od privatnih specijaliziranih bolnica.

1. Zbog čega u Tuzlanskom kantonu to pitanje nije regulisano?

2. Da li postoji zakonsko uporište u tome što građani ne mogu birati gdje će da se liječe, uprkos tome što uredno plaćaju svoje liječenje?

3. Da li se nekada nešto radilo na ovu temu i ako nije, zašto?...“

U vezi sa postavljenim upitom, dostavljen Vam je sljedeći odgovor:

Zdravstvena zaštita obezbjeđuje se prema mjestu prebivališta osiguranog lica.

Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona je u 2021. godini objavio Javne pozive za dostavu prijava za dodjelu ugovora za realizaciju Programa zdravstvene zaštite primarnog nivoa, realizaciju Programa bolničke zdravstvene zaštite, Apotekarske djelatnosti i realizaciju dijagnostičke djelatnosti.

Na osnovu dostavljenih prijava, Zavod je zaključio Ugovore sa domovima zdravlja za realizaciju Programa zdravstvene zaštite na području Tuzlanskog kantona, kao i Ugovore za realizaciju dijela Programa bolničke zdravstvene zaštite.

Na temelju dostavljenih prijava, zaključeni su i Ugovori za pružanje farmaceutskih usluga izdavanja lijekova sa Pozitivne liste lijekova sa ukupno 46 apoteka sa područja Tuzlanskog kantona.

Pod ugovornim apotekama smatraju se zdravstvene ustanove čija je djelatnost izdavanje lijekova na recept i koje su registrirane za obavljanje te djelatnosti, Apoteke koje su registrirane za djelatnost izdavanja lijekova na recept.

Zavod je objavio Javni poziv za dostavu prijava za dodjelu ugovora za pružanje bolničke i vanbolničke djelatnosti CT i MRI usluga, te za realizaciju dijagnostičkih pretraga u dijelu oftalmologije za 2021. godinu.

Na osnovu aplikacija i prijava, zaključeni su Okvirni sporazumi sa javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama. 

Zavod nema interesa, niti se ikad bavio komentarisanjem predmeta koji se nalaze u postupku pred nadležnim sudom, ali ne može ostati nijem na iskrivljene i netačne navode koje je Vaša novinarka iznijela u pomenutom tekstu.

Sam naslov teksta: „Sud BIH odbio tužbu ZZOTK protiv Ureda za žalbe zbog poništenja javnog poziva“ daje netačne informacije i dovodi u zabludu javnost, proizvoljno izvedenim instrukcijama, te izvlačeći iskrivljene zaključke iz konteksta.

Naime, Zavod je u skladu sa članom 115. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj: 39/14) i članom 11. Zakona o upravnim sporovima (“Službeni glasnik BiH“, broj: 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10) Sudu BiH podnio dvije tužbe protiv rješenja Ureda za razmatranje za žalbi (upravni spor) kojim se traži poništenje donesenih Rješenja, a koji su se ticali ugovaranja zdravstvene zaštite bolničke zdravstvene zaštite (sekundarnog nivoa i tercijarnog nivoa, a ne samo sekundarnog nivoa kako je navedeno u demantovanom tekstu) za 2020. i 2021. godinu. U navedenim tužbama, takođe je zatraženo da Sud BiH odgodi izvršenje pobijanih Rješenja do donošenja konačne odluke u ovom upravnom sporu, a u smislu člana 12. stav 1. i člana 18. stav 4. Zakona o upravnim sporovima BiH, jer bi izvršenjem ovog rješenja bile narušene odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti u smislu društvene brige za zdravlje stanovništva u vrijeme pandemije COVID-a 19, čime bi došlo do nemogućnosti pružanja zdravstvene zaštite za oko 500.000 stanovnika na području Tuzlanskog kantona.

Sud BiH je ne ulazeći u navode i dokaze iz podnesenih tužbi, donio Rješenja kojim odbija zahtjev Zavoda za odgađanje izvršenja utuženih Rješenja Ureda za razmatranje žalbi.

Iz ovog proizilazi da Sud BiH nije odbio tužbe Zavoda protiv Ureda za razmatranje žalbi po ovim pokrenutim upravnim sporovima, kako je to navedeno u demantovanom tekstu.

Takođe, u tekstu koji je objavila FENA, a preuzeli i ostali portali, objavljeni su iskrivljeni i proizvoljni navodi da prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata osigurano lice može izabrati svog ljekara i ustanovu gdje će biti liječen, te da to pravo nije obezbijeđeno osiguranim licima u Tuzlanskom kantonu.

Prema članu 64. Zakona o zdravstvenom osiguranju dato je pravo osiguranom licu na slobodan izbor samo doktora medicine (porodični ljekar) i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite, a u skladu sa propisom koji donosi kantonalni ministar. Članom 16. Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata („Službene novine Federacije BiH“ broj: 40/10) je, a u skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, propisao da svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor doktora medicine, odnosno doktora stomatologije u skladu sa teritorijalnom organizacijom zdravstvene zaštite. U tom smislu, svakom osiguranom licu je dato pravo na biranje samo doktora medicine (porodičnog ljekara) i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite, dok pitanje prava na zdravstvenu zaštitu sekundarnog i tercijarnog nivoa je u domenu ugovaranja zdravstvene zaštite u skladu sa principima i načelima Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Zavod ugovara Programe zdravstvene zaštite kako sa privatnim tako i sa javnim zdravstvenim ustanovama, a sve u skladu sa Naredbom o standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 82/14, 107/14 i 58/18), tako da osigurana lica imaju pravo na zdravstvenu zaštitu kako u privatnim tako i u javnim zdravstvenim ustanovama ukoliko su iste prethodno ispunile sve zakonske preduslove za zaključenje ugovora sa Zavodom.

S obzirom da je objavljeni tekst najvjerovatnije imao za cilj da umanji značaj javnog zdravstvenog sistema na kojima je i dalje koncipiran zdravstveni sistem na području Federacije BiH i Bosne i Hercegovine, te da prikaže Zavod u negativnom smislu ne uzimajući u obzir kompleksnost zdravstvenog sistema i samim tim finansiranje istog, Zavod daje sljedeće obrazloženje:

Zavod je postupak ugovaranja zdravstvene zaštite za osigurana lica Tuzlanskog kantona u cijelosti sproveo u skladu sa Odlukom o utvrđivanju osnova, kriterija i mjerila za zaključivanje ugovora o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za osigurana lica sa područja Tuzlanskog kantona i načinu finansiranja zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za 2020. godinu („Službene novine Tuzlanskog kantona“ broj: 4/20)  i Odlukom o utvrđivanju osnova, kriterija i mjerila za zaključivanje ugovora o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za osigurana lica sa područja Tuzlanskog kantona i načinu organizovanja i finansiranja zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za 2021. godinu („Službene novine Tuzlanskog kantona“ broj: 2/21) koje je donijela Vlada Tuzlanskog kantona, a koje su kao takve i obavezujuće za Zavod.

Članom 8. stav (1) Zakona o javnim nabavkama propisano je da na dodjelu ugovora koji za predmet javne nabavke ima usluge iz Aneksa II Dio B primjenjuju se odredbe zakona i to: odredbe koje se odnose na opće principe, pripremu tehničke specifikacije, period na koji se zaključuje ugovor, pravnu zaštitu, objavu obavještenja o dodjeli ugovora i dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti. Među uslugama Aneksa II Dio B svrstane su i zdravstvene i socijalne usluge.

Zakon o javnim nabavkama nije jasno niti konkretno propisao način provođenja postupka nabavke usluga koje treba da obezbijede sveobuhvatnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu za osigurana lica sa određenog geografskog područja, a poštivajući principe društvene brige za zdravlje, solidarnosti... Dakle, radi se o jednom složenom sistemu, a ne o pojedinačnoj javnoj nabavci koja se ne može specificirati kako to nalaže Zakon o javnim nabavkama.

Za razliku od javnih zdravstvenih ustanova koje su neprofitne organizacije, u zadnje vrijeme se osniva sve više privatnih zdravstvenih ustanova koje nisu osnovane sa ciljem pružanja zdravstvene zaštite svim licima, već su osnovane prvenstveno za sticanje profita, što je u suprotnosti sa načelom solidarnosti na kojem se zasniva sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja. S obzirom na cilj, navedene ustanove razvijaju samo one grane zdravstvene zaštite koje su profitabilne i za kojim postoji veća potražnja na tržištu, te ne mogu pružati kompletnu zdravstvenu zaštitu koja je predviđena programom zdravstvene zaštite. Cijene zdravstvenih usluga u privatnom zdravstvenom sektoru se određuju proizvoljno, bez primjene cijena zdravstvenih usluga utvrđenih važećom Tarifom zdravstvenih usluga u Federaciji BiH koja je obavezna za javne zdravstvene ustanove i u kojoj su utvrđene mnogo manje cijena zdravstvenih usluga u odnosu na cijene koje su u primjeni u privatnim zdravstvenim ustanovama.

U tom smislu se postavlja pitanje svrsishodnosti postupka javne nabavke u ugovaranju zdravstvene zaštite sa javnim zdravstvenim ustanovama koje su osnovane da budu dio javnog zdravstvenog sistema, te ih je nemoguće izostaviti. Javne zdravstvene ustanove dužne su obavljati pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu na području Tuzlanskog kantona. Razlike su ogromne u pogledu upravljačkih struktura, načina organizacije, vlasništva, kompletnosti obavljanja djelatnosti i drugih faktora koji ne mogu u isti koš svrstavati javne i privatne ustanove kada je u pitanju pružanje zdravstvene zaštite. Ovo se pogotovo pokazalo u trenutku pojave COVID-a 19, gdje su pojedine privatne ustanove u jeku zaraze bile van funkcije. Potpunim izjednačavanjem javnog i privatnog sektora u finansiranju obaveznog zdravstvenog osiguranja dovelo bi do urušavanja zdravstvenog sistema.

Nadalje, javne i privatne zdravstvene ustanove nikako se ne mogu podvesti pod isto i javne zdravstvene ustanove su u neravnopravnom položaju, naročito uzimajući u obzir poštivanje zakonskih procedura i postupaka u vezi nabavki, prijema radnika, poštivanja kolektivnih ugovora, plaća i naknada, odnosno ostvarivanja svih drugih prava iz radnog odnosa koje obavezuju isključivo javne zdravstvene ustanove.

Stoga je jasno da, iako propisi nominalno govore o jednakosti javnog i privatnog sektora pred zakonom, nema nikakve sumnje da javne i privatne zdravstvene ustanove nisu u istoj startnoj poziciji, jer je rad i poslovanje javnih zdravstvenih ustanova opterećen brojnim ograničenjima i obavezama koje privatne zdravstvene ustanove nemaju.

Iz ovog proizilazi, da je potrebna cjelokupna reforma zdravstvenog sistema u BiH, te je u uslovima starih, često neprovodivih i nedovoljno jasnih zakonskih odredbi nemoguće omogućiti jednaku tržišnu utakmicu zdravstvenih usluga i za javni i privatni zdravstveni sektor, na koje Zavod nema uticaja.

Tokom 2020. i 2021. godine u kojim traje pandemija COVID-a 19, viši organi vlasti često su donosili odluke kojima se uređivao sistem i način rada zdravstvenih ustanova, ali su iste bile obavezujuće samo za javne zdravstvene ustanove, jer državni sistem nema upravljačke kontrole nad privatnim sektorom niti može usmjeravati rad istih.

U prilog navedenom ide i usvajanje Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedicama („Službene novine F BiH“ broj: 28/20) koji u članu 15. propisuje, kako slijedi.

“….Propisuje se obavezno zdravstveno osiguranje svim građanima Federacije za vrijeme trajanja stanja nesreće, odnosno istekom tridesetog dana poslije proglašenja prestanka stanja nesreće…”

Sav teret pružanja zdravstvene zaštite određen ovim Zakonom podnijele su javne zdravstvene ustanove.

Kada je u pitanju, ZU Specijalna bolnica MIB ista obavlja samo određene djelatnosti koje su sadržane u programu zdravstvene zaštite i to: djelatnost kardiologije, vaskularne hirurgije, urologije i gastroenterologije specijalističko-konsultativnog i sekundarnog nivoa. Navedene djelatnosti nisu samostalni predmet ugovora već su neznatni dio programa bolničke zdravstvene zaštite, odnosno neznatni dio djelatnosti (navedena ustanova obavlja samo neke od usluga iz ukupne djelatnosti koja se ugovara za svaku od disciplina) koja se pruža i finansira kao cjelina, te zahtijeva multidisciplinarni pristup u tretiranju medicinskih stanja. Uzimajući u obzir činjenicu da navedena ustanova nema organizovane sve zdravstvene djelatnosti koje su sastavni dio programa bolničke zdravstvene zaštite samim tim ne ispunjava uslove za zaključivanje ugovora za pružanje zdravstvenih usluga iz programa bolničke zdravstvene zaštite. Kao dokaz ovome je set svih zdravstvenih usluga koje spadaju u navedene djelatnosti iz Nomenklature usluga zdravstvene zaštite („Službene novine Federacije BiH“ broj: 107/14), kao dijela Naredbe o standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH, koje se u tom smislu trebaju i ugovoriti, u skladu sa Programom zdravstvene zaštite. Takođe, potrebno je i istaći da određeni broj zdravstvenih usluga, koje navedena zdravstvena ustanova obavlja uopšte ne nalazi u Nomenklaturi usluga zdravstvene zaštite iz čega proizilazi da se iste ne finansiraju obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Pružanje samo dijela usluga u okviru pojedinih disciplina bi u praktično značilo da bi se osiguranom licu u toku hospitalizacije pružile samo određene zdravstvene usluge (kao djelimično liječenje) u jednoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi (u ovom slučaju privatnoj zdravstvenoj ustanovi), dok bi za ostale zdravstvene usluge koje se moraju pružiti kao nastavak liječenja isti morao biti premješten u javnu zdravstvenu ustanovu u kojoj bi se omogućila sveobuhvatnost pružanja usluga i multidisciplinarni pristup prilikom bolničkog liječenje. Naime, česti su slučajevi gdje je bolničkim pacijentima u toku ležanja zbog trenutnog zdravstvenog stanja neophodan pregled i liječenje od strane drugih specijalista, što bi u ovom slučaju, gdje zdravstvena ustanova posjeduje samo dio zdravstvenih djelatnosti odnosno samo specijaliste pojedinih grana medicine bilo nemoguće istu pružiti.

Cilj i dužnost Zavoda je da u skladu sa načelima kontinuiranosti i sveobuhvatnosti pružanja zdravstvene zaštite obezbijedi univerzalni održivi finansijski pristup osnovnom paketu usluga koje će biti kvalitetne i efikasno pružene osiguranim licima.

Izuzimanje određenih zdravstvenih usluga iz Programa zdravstvene zaštite te njihovo odvojeno ugovaranje, koje bi bilo isključivo motivisano činjenicom da jedno pravno lice ima mogućnost da pruža te zdravstvene usluge, nije u skladu sa načelom sveobuhvatnosti odnosno kompletnosti zdravstvene zaštite i principima Jedinstvene metodologije kojom se bliže utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje ugovora između nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove („Službene novine Federacije BiH“ broj: 34/13 i 90/13) odnosno u interesu osiguranih lica Zavoda, zbog kojih Zavod provodi postupak ugovaranja zdravstvene zaštite.

Članom 21. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano da se načelo sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite ostvaruje uključivanjem svih građana Federacije BiH u sistem zdravstvene zaštite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene zaštite koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim nivoima, ranu dijagnozu, liječenje i rehabilitaciju.

Postupak nabavke usluga bolničke zdravstvene zaštite ima za cilj da obezbijedi bolničku zdravstvenu zaštitu sekundarnog i tercijarnog nivoa za 407.394 osiguranih lica (podatak na dan 31.07.2020. godine) sa područja Tuzlanskog kantona. S obzirom da se radi o izuzetno važnom i osjetljivom aspektu zdravstvenog sistema Tuzlanskog kantona, Zavod je postupak ugovaranja zdravstvene zaštite proveo uz maksimalnu pažnju i odgovornost, a shodno načelima Zakona o zdravstvenom osiguranju i načelima Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Kao što je opšte poznato 2020. i 2021. godinu obilježila je pandemija corona virusa, gdje su javne zdravstvene ustanove podnijele najveći teret u liječenju i zbrinjavanju lica. U tom smislu potrebno je napomenuti da nijedna privatna zdravstvena ustanova nije učestvovala u zbrinjavanju pozitivnih lica na COVID 19.

Iskreno uvažavajući raniji rad Federalne novinske agencije – FENE u smislu ozbiljnog novinarskog pristupa svim problemima i tačnog informisanja javnosti, smatramo da je pomenuta informacija „plasirana“ bez tačnog utvrđenog činjeničnog stanja, te na osnovu nedovoljne upućenosti samog autora teksta o problematici samog zdravstvenog sistema, te se nadamo da ćete ovaj tekst objaviti kako bi javnost bila tačno i potpuna informisana - navedeno je u demantiju iz ZZOTK. 

 

(FENA) D. J.