STRASBOURG, 27. septembra (FENA) - Vijeće Evrope u ponedjeljak je dodijelilo svoju najveću nagradu za ljudska prava zatočenoj bjeloruskoj opozicionoj čelnici Mariji Kolesnikovoj, koja je uhapšena u prošloj godini nakon što je pocijepala svoj pasoš na granici kako bi spriječila da bude protjerana iz zemlje.
U ovom ju je mjesecu sud u Minsku proglasio krivom za urotu preuzimanja vlasti, stvaranje ekstremističke organizacije i pozive na akcije koje štete državnoj sigurnosti, i osudio je na 11 godina zatvora.
Na ceremoniji u francuskom gradu Strasbourgu, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope dpodijelila joj je devetu nagradu Vaclav Havel za ljudska prava, koja odaje počast izuzeztnim akcijama građanskog društva u odbrani ljudskih prava. Nagrada je vrijedna 60.000 eura.
Bjelorusiju su mjesecina potresali protesti nakon što je predsjednik Aleksandar Lukašenko osvojio šesti mandat na predsjedničkim izborima u augustu 2020. koje su opozicija i Zapad osudili kao prevaru. On je nakon toga naredio golemu akciju gušenja protresta u kojoj je više od 35.000 ljudi uhapšeno i na hiljade je premlatila policija.
- Suprotstavljajući se režimu koji je izabrao silu i brutalnost protiv miroljubivih i legitimnih protesta, Kolesnikova je pokazala da je spremna da riskira vlastitu sigurnost radi većeg cilja - ona je pokazala istinsku hrabrost - izjavio je predsjednik skupštine Rik Daems dok je uručivao nagradu.
Prihvatajući nagradu uime svoje sestre, Tatjana Komič je izjavila: "Ova nagrada je znak solidarnosti kompletnog demokratskog svijeta s narodom Bjelorusije, Također je znak da nas međunarodna zajednica podržava i da smo na pravom putu".
Kolesnikova (39), ključna je opoziciona aktivistica. Ona se pojavljivala na političkim mitinzima, neustrašivo hodajući ispred redova policije za suzbijanje nemira i pokazujući gestu koja je postala njen zaštititni znak - srce koje je formirala vlastitim prstima.
Bivša flautistica u bjeloruskom filharmonijskom orkestru predvodila je kampanju Viktora Barbika, čelnika banke u ruskom vlasništvu koji je pokušao da se natječe protiv Lukašenka, ali mu je zabranjeno učešće u izborima nakon što je bio zatočen zbog optužbi za pranje novca i utaju poreza koje on smatra poitički motiviranim.
Kolesnikova se potom udružila s bivšom nastavnicom engleskog jezika Svjatlanom Tihanouskajom, koja se natjecala uime svog zatočenog supruga Sergeja, opozicionog blogera i Veronikom Tsepkalo, suprugom još jednog vodećeg protivkandodata Lukšenku koji je pobjegao iz zemlje iz straha od hapšenja.
Trojka se pojavljivala zajednički na živopisnim kampanjama koje su bile u oštrom kontrastu s Lukašenkovim mitinzima u sovjetskom stilu.
U septembru 2020., agenti KGB-a dovezli su Kolesnikovu na bjelorusko - ukrajinsku granicu u pokušaju da je protjeraju. U neutralnoj zoni između dvije zemlje ona je uspijela pocijepati svoj pasoš, izaći iz automobila i došetati se nazad u Bjelorusiju, gdje je odmah uhapšena.
Vijeće Evrope ima 47 država članica, među kojima je Rusija, ali ne i Bjelorusija, vodeće je kontinentalno tijelo za ljudskla prava. Ono nije dio Evropske unije, prenosi AP.
(FENA) M. B.