prijava
SARAJEVO, 5. oktobra (FENA) - Regionalna Akademija za razvoj demokratije izradila je dokument Regionalna agenda 2030 koji donosi prijedlog više od 400 mjera za vlade u regionu i donosioce odluka u Evropskoj uniji za demokratizaciju regiona.
Strateški dokument podrukt je rada sadašnjih i bivših poslanika, zvaničnika, ministara, aktivista i stručnjaka iz regiona i predstavlja svojevrstan odgovor na navodni non-paper koji je predložio slovenski premijer Janez Janša nudeći nove etničke podjele u regionu.
Regionalna agenda 2020-2030 je projekat čiji je cilj razvoj zajedničkih regionalnih politika koje bi vodile rješenju najznačajnijih zajedničkih problema. Projekat vodi ADD, a podržavaju ga Ambasada Švicarske u Beogradu, Međunarodni centar Olof Palme i Fondacija Friedrich Ebert.
Preporuke donose skup zadataka koje treba da provedu vlade regiona kako bi te zemlje postale istinski demokratske, moderne i humana društva izgrađena na principima demokratije, vladavine prava, nezavisnosti institucija, poštovanja ljudskih prava, ravnopravnosti, slobode, napretka i pomirenja u regionu.
U dokumentu je navedeno da su promjene granica u regionu između zemalja, posebno po etničkoj liniji, apsolutno neprihvatljive iako smatraju da su mogući različiti teritorijalni aranžmani unutar zemalja, ali samo unutar postojećih granica, a ne između različitih država.
- Svi pokušaji, inicijative, ideje i prijedlozi o novim etničkim podjelama moraju biti nedvosmisleno odbačeni i osuđeni od svih političkih aktera. Ideje velikih nacionalnih država i etnoteritorijalizma moraju ostati u prošlom vijeku gdje im je mjesto i treba ih zamijeniti zajedničkom vizijom država - stava su organizacije koje su izradile dokument.
Također, navedeno je da je regionalna transformacija stabilokratije u demokratije ključna za ekonomski, politički, finansijski, demokratski, kulturni i svaki drugi razvoj.
- Ne smije biti apsolutno nikakvih zamjena za punopravno članstvo u Evropskoj uniji svih zemalja regiona. Nijedna regionalna saradnja ili incijativa, bila ona politička, ekonomska, kulturna, finansijska, institucionalna, fiskalna, infrastrukturna ili bilo koji drugi okvir ili forum saradnje, ne može poslužiti kao zamjena za pristupanje svih zemalja regiona EU - rečeno je.
Istaknuto je da je kredibilna i stvarna perspektiva članstva više nego potrebna, a proces pristupanja treba transformirati i prilagoditi novim okolnostima, kako u regionu tako i u EU te navode da bi prva grupa zemalja treba biti primljena u punopravno članstvo u EU 2025. godine, druga 2028. godine i treća 2030. godine, a u tom smislu važna je uloga i podrška zemalja regiona koje su već članice EU.
Potrebno je da i da Evropska unija i Sjedinjene Američke Države uvedu ciljane sankcije za pojedince i organizacije koji podrivaju demokratiju, vladavinu prava i demokratskih institucija u regionu, kao i za one koji krše ljudska prava, raspiruju nacionalnu mržnju, pozivaju na oružane sukobe, promoviraju ratne zločince, negiraju ratne zločine i ne poštuju odluke i presude sudova i međunarodnih sudova za ratne zločine.
- Sankcije se moraju primijeniti na pojedince i medije koji šire mržnju, učestvuju u ratnohuškačkim aktivnostima i vode orkestrirane kampanje protiv zvaničnika i građana drugih zemalja. Sve žrtve ratova i njihove porodice moraju dobiti pravdu - istaknuto je.
Također, svi parlamenti u regionu moraju usvojiti rezolucije koje osuđuju ratne zločine i odaju poštu svim žrtvama. Svaka negacija, relativizacija i promocija ratnih zločina mora biti sankcionirana i osuđena.
Istovremeno, svim osuđenim ratnim zločincima mora biti zabranjeno da se bave politikom, budu politički aktivni, javno govore, promoviraju svoje i tuđe ratne zločine i obnašaju državne i javne funkcije.
Navedeno je i da mora postojati nedvosmislen politički i društveni konsenzus i podrška regionalnoj saradnji te da regionalne inicijative treba da poteknu iz regiona, a ne da budu nametnute izvana kao zahtjevi Evropske unije ili međunarodne zajednice.
Najviši zvaničnici zemalja regiona moraju biti posvećeni regionalnoj saradnji i uzdržavati se od izazivanja sukoba, koristeći stare i otvorene rane za sticanje političkih poena i njegovanje sistema u kojem je iskorištavanje etničkih i drugih razlika najlakši način za mobilizaciju birača i sticanje popularnosti, zaključeno je.
(FENA) D. V.
