prijava
SARAJEVO, 14. oktobra (FENA) - Predsjednik Međunarodnog centra za mir (IPC) Ibrahim Spahić uručio je Nagradu ‘Srebreno drvo’ Upravi Gazi Husrev-begovog vakufa, u povodu obilježavanja pola milenija Gazi Husrev-begove baštine.
Kako je kazao Spahić ta nagrada nije samo simbolički vezana za prošlost, govori i o tome da budemo okrenuti budućnosti grada Sarajeva i cijele države s ciljem da se vodi računa o izgledu objekata koji se ubuduće budu gradili.
- Treba da mislimo o budućnosti grada kao što je, s vizijom, gradio Gazi Husrev-beg - poručio je.
Mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa Mustafa Vatrenjak ističe značajan nagrade IPC-a Upravi koja brine za očuvanje, revitalizaciju i valorizaciju Gazi Husrev-begovog vakufa.
- Ovo je jedan od rijetkih objekata koji je ostao netaknut. Osim za znamenitosti Muzeja, dolaze posjetioci koji se interesuju za građevinski izgled ovog objekta - naglasio je Vatrenjak, potomak Murat-bega kojeg je bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg zadužio da se brine o vakufskoj imovini. Vatrenjak je 29. mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa i tu dužnost obnaša već 20 godina.
‘Srebreno drvo’ najveće je priznanje Međunarodnog centra za mir i dodjeljuje se za humanizam, borbu za ljudska prava i slobode, kao i baštinu civilizacija svijeta. Današnji događaj upriličen u Kuršumlija medresi iskorišten je i za prezentiranje reprint izdanja knjige Behije Zlatar ‘Gazi Husrev-beg’, koji je objavljen u povodu 500 godina dolaska u Sarajevo Gazi Husrev-bega. Ta knjiga je objavljena 2010. godine u izdanju Orijentalnog instituta.
Po njenim riječima Gazi Husrev-beg (1480.-1541.) bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u prvoj polovini 16. stoljeća u Sarajevu. Pogledom na kompleks njegovih zadužbina vidljivo je, kaže, da je imao viziju razvoja grada.
Gazi Husrev-beg sin Ferhat-bega, porijeklom iz Bosne i majke kćerke sultana Bajazita II, upravljao je 20 godina Bosanskim sandžakom. Njegovom zaslugom na ovim prostorima su nastali najveći vakufi (zadužbine), a Sarajevo se u relativno kratkom periodu razvilo i dobilo status urbanog centra, odnosno šehera. Ustanovio je raznovrsne vakufe humanitarnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i vjerskog karaktera. Izgradio je javnu kuhinju (imaret), besplatno prenoćište (musafirhanu), trgovačko središte (bezistan), tašlihan i karavansaraj, vodovod, javno kupatilo (hamam) za žene i muškarce, više od 200 dućana za finansiranje vakufa, izgradio je u to vrijeme najimpozantniju džamiju na ovim prostorima, medresu kao najviše rangiranu školu u tom vremenu, biblioteku, školu za derviše (hanikah) i mnoge druge hajrate.
(FENA) M. B.
