prijava
SARAJEVO, 28. oktobra (FENA) - Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imali su priliku na današnjoj sjednici postaviti pitanja visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Christianu Schmidtu, a većina pitanja odnosila se na trenutnu blokadu rada državnih institucija i prijenos nadležnosti s državnog na entitetski nivo.
U BiH još traje blokada rada bh. institucija budući da politički predstavnici bh. entiteta Republika Srpska koji su izabrani u državne institucije odbijaju učestvovati u radu institucija te nisu prisustvovali ni današnjoj sjednici.
Predsjednik Kluba poslanika Stranke demokratska akcije (SDA) u Predstavničkom domu Adil Osmanović pitao je Schmidta šta još treba da se dogodi u BiH da bi on reagirao i zaštitio Dejtonski mirovni sporazum budući da je na snazi rušenje ustavno-pravnog poretka.
- Svjedoci smo da je u posljednjih nekoliko mjeseci da u bh. entitetu Republike Srpske imamo otvoreni pokušaj rušenja Dejtona i jednostranog prijenosa nadležnosti s države na entitet - podvukao je Osmanović.
Naglasio je da su predstavnici tog bh. entiteta kazali da imaju i spremne zakone o odbrani, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Upravi za indirektno oporezivanje i Državnoj agenciji za istrage i zaštiti (SIPA), naglašavajući da se takvim djelovanjem doprinosi slabljenju sigurnosne situacije u BiH.
Poslanik Socijaldemokratska partije (SDP) Saša Magazinović kazao je da je za ovu stranku ključna reforma pravosuđa te da za njih nije opcija pregovarati o Izbornom zakonu dok se ne normalizira rad institucija koje te izmjene trebaju i usvojiti.
Upitao je Schmidta da li je spreman konzumirati u potpunosti svoj mandat kako bi zaštitio sigurnost građana i osigurao nesmetano funkcioniranje institucija BiH.
Poslanik Demokratske fronte (DF) Dženan Đonlagić također je upozorio na ukidanje državnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te je podvukao da će za sve što će se dešavati u BiH imati odgovornost pravosudne institucije kao i visoki predstavnik u BiH.
Poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Nikola Lovrinović upozorio je da se većina stvari u BiH radi mimo procedura optužujući za to najviše predstavnike bošnjačkog naroda za koje kaže da stvaraju percepciju da su oni država, a svi ostali su remetilački čimbenici.
Kazao je da legitimno zastupanje naroda mora predstavljati volju hrvatske naroda i svakog drugog naroda, dodajući da tu nema pogodbe, a sve drugo može biti stvar kompromisa.
Poslanik Naše stranke Predrag Kojović podsjetio je da je Njemačka, zemlja iz koje Schmidt dolazi, uradila mnogo na denacifikaciji pa je upitao šta se može uraditi da se u BiH krene s razbijanjem nacionalističkih narativa političkih subjekta.
Poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić upitao je da li je Schmidt spreman primijeniti sankcije, pa i one finansijske, protiv poslanika koji ne izvršavaju ustavnu i zakonsku obavezu i to na način da se ograniči primanje plaća i naknada.
Schmidt je odgovarajući na postavljena pitanje poslanika kazao da se neće vraćati u vrijeme kada su se bonske ovlasti koristile za nametanje zakona i sankcioniranje političara. Napomenuo je da BiH nema problem s donošenjem sudskih odluka Ustavnog suda BiH, ali da probleme predstavlja implementacija tih presuda.
Schmidt je zatražio obraćanje na sjednici Predstavničkog doma kako bi se razgovaralo o aktuelnoj političkoj situaciji te sve većim političkim tenzijama kao i njegovim stavovima i prioritetima za budućnost.
Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) službeno su 27. maja imenovali Schmidta za visokog predstavnika, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka. Zvanično je dužnost preuzeo 1. augusta.
(FENA) H. D.
