prijava
MEXICO CITY, 9. novembra (FENA) - Autoritarni predsjednik Nikaragve Daniel Ortega proglasio je pobjedu na vrlo kontroverznim izborima koji će mu dodijeliti četvrti uzastopni mandat.
75-godišnji bivši revolucionar i njegova supruga, potpredsjednica Rosario Murillo, imali su oko 76 posto glasova na otprilike 98 posto biračkih mjesta, prema rezultatima objavljenim u ponedjeljak.
Ortega se na nedjeljnim izborima kandidirao bez ozbiljnijih protukandidata. Od maja je uhapšeno nekoliko političara, poslovnih ljudi, novinara i aktivista, uključujući sedam predsjedničkih kandidata.
Važan savez opozicionih stranaka također je isključen iz učešća na izborima.
Međunarodnim posmatračima izbora i stranim novinarima nije dopušten ulazak u zemlju.
Evropska unija i Sjedinjene Države kažu da ne smatraju da je glasanje legitimno, izvještava dpa.
Ortega je prvi put došao na vlast nakon što je 1979. svrgnut diktator Anastasio Somoza i od tada je dominantna politička snaga.
Vodio je Nikaragvu od 1979. do 1990., prvo u vladi hunte, a potom i kao predsjednik. Potom se vratio na mjesto predsjednika 2007. godine.
Kritičari kažu da se Ortega pretvorio u još jednog diktatora, koji nemilosrdno potiskuje protivnike kako bi nastavio širiti svoje poslovno carstvo i obogatiti svoju porodicu.
Republika Nikaragva, država u Srednjoj Americi, graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi okean, a na istoku na Karipsko more. Na pacifičkoj strani Nikaragve nalaze se dva najveća slatkovodna jezera u Srednjoj Americi - Managua i Nikaragva.
Oko petinu Nikaragve čine zaštićena područja kao što su nacionalni parkovi, rezervati prirode i biološki rezervati.
Prije dolaska Evropljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").
Španjolci su Nikaragvu kolonizirali 1524. a nezavisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.
Od samih početaka nacionalne istorije prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i duže periode vojne diktature. Od 1927. do 1933. trajao gerilski rat protiv američke vojske predvođen Augustom Césarom Sandinom.
Godine 1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".
Godine 1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.
(FENA) B. D.
