Amir Purić: Prenaglašen sigurnosni, a umanjen humanitarni aspekt migrantske krize u BiH

Povodom otvaranja prihvatnog centra Lipa u USK oglasio se Amir Purić, član Predsjedništva Naše stranke.

„Otvaranje privremenog prihvatnog centra Lipa u Unsko-sanskom kantonu, čiji kapacitet je 1.500 osoba, dešava se u trenutku kada 'migrantska kriza' više nije centralna tema u BiH, pa čak ni u Krajini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina.

Otvaranjem novih migrantskih ruta smanjio se priljev migranata u BiH, a među onima koji dolaze u našu zemlju sada dominantan broj predstavljaju osobe iz Afganistana. Ova promjena situacije na terenu otkrila je još jednu bolnu činjenicu: naša država ne može da pruži osnovnu zaštitu ni relativno malom broju najranjivijih među ljudima u pokretu – porodicama koje bježe od nasilja u svojoj zemlji. Upravo žene i djeca iz tih porodica, njih nekoliko stotina, ovih dana se smrzavaju u šatorskim naseljima oko Velike Kladuše, a jedinu pomoć im pružaju građani i volonteri humanitarnih organizacija. Sistemska intervencija državnih institucija je izostala.

Četiri pune godine nakon što se BiH našla na migrantskoj ruti, aktivnosti državnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u ovoj oblasti su minimalne. Dominantnom ulogom Ministarstva sigurnosti naglašen je sigurnosni aspekt migracija, dok je onaj humanitarni marginaliziran. Prilika da se zakonski regulira uključivanje tražioca azila na tržište rada je propuštena, iako je u nekim područjima, zbog manjka domaće radne snage, za takvo što postojala i mogućnost i potreba. Kao pozitivnu praksu moguće je izdvojiti tek uključivanje djece iz migrantske populacije u obrazovni proces, no i to je ostalo ograničeno na svega nekoliko škola u USK i na veoma nizak postotak djece iz ove populacije.

Nepostojanje političkog konsenzusa na državnom nivou i nedostatak efikasne međuentitetske koordinacije u domenu upravljanja migracijama jesu razlozi zbog kojih je teret 'migrantske krize' nejednako raspoređen na teritoriji BiH, ali su negativni efekti mogli (i još uvijek mogu) biti amortizirani značajnijim budžetskim dotacijama sa federalnog nivoa za lokalne zajednice koje su pod najvećim pritiskom rute kroz BiH. Nužno je uvesti poseban federalni namjenski fond za jedinice lokalne samouprave u kojima su smješteni privremeni prihvatni centri za migrante, kao i azilantski i imigracioni centri.

Migracije trenutno jesu i ostaće jedno od centralnih svjetskih političkih pitanja 21. stoljeća. Bosna i Hercegovina se ne može pouzdati u to da se neće naći na migrantskoj ruti, kao što nesnalaženje u kriznoj situaciji danas ne može biti izgovor u budućnosti kao što je bio 2018. godine. Strategija u oblasti migracija i azila za period 2021-2025. još uvijek nije usvojena, te je veoma upitno jesu li ključne institucije u ovoj oblasti danas dovoljno kapacitirane da ponude kvalitetan odgovor ukoliko bi se priliv migranata vratio na brojke iz 2018. ili 2019. godine.

'Migrantska kriza' u protekle četiri godine prouzrokovala je mnogo patnje u BiH, kako samim migrantima tako i lokalnom stanovništvu, no posebno je problematično ako iz svega toga domaće institucije i vlasti nisu izvukli neophodna iskustva kako bi ubuduće bili spremni da ponude proaktivan pristup umjesto zakašnjelih reakcija kada problemi eskaliraju.“

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ODJEL ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

+387 33 408 884

https://www.facebook.com/nasastranka.ba/

www.nasastranka.ba

 

 

 

(FENA) D. V.