Na slici: Đurđevi stupovi

Četiri spomenika pod zaštitom UNESCO-a nešto je s čim se malo koji grad može pohvaliti. Tako ova višeslojna čaršija na jugozapadu Srbije, u srcu Sandžaka, danas privlači turiste svojom bogatom poviješću, multikulturalnošću, arhitekturom i gastronomijom koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Na slici: Novopazarska čaršija

Ono što Novi Pazar izdvaja na turističkoj mapi ne samo Srbije i ove regije, već globalno, jeste kompleks spomenika Stari Ras sa Sopoćanima, koji se od 1979. godine nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Ovi veličanstveni spomenici svjedoče o burnoj prošlosti i kulturnom preplitanju na ovom prostoru.

Na slici: Manastir Sopoćani

Petrova crkva (Crkva Sv. apostola Petra i Pavla) najstariji je sačuvani spomenik crkvene arhitekture u Srbiji, koji datira iz prednemanjićkog perioda i krije tajne ranog kršćanstva. Manastir Sopoćani dom je neprocjenjivih fresaka iz 13. stoljeća, među kojima se ističe "Uspenje Presvete Bogorodice", remek-djelo srednjovjekovnog slikarstva koje stručnjaci svrstavaju u sam vrh svjetske umjetnosti tog doba.
Manastir Đurđevi stupovi predstavlja veličanstvenu zadužbinu Stefana Nemanje iz 12. stoljeća i dominira panoramom Novog Pazara. Ostaci tvrđave Gradina na Rasu, nekadašnje sjedište prve srpske prijestolnice, potvrđuju sliku o ovom prostoru kao rodnom mjestu srpske države. Za one koji žele upotpuniti iskustvo rane srpske povijesti preporučuje se i posjet Miščićima, rodnom selu Svetog Save. Tu, međutim, ne treba imati velika očekivanja, jer su tek u planu aktivnosti na uređenju ovog, za srpsku povijest, itekako važnog lokaliteta.

Na slici: Petrova crkva 

Djelić bogatog povijesnog naslijeđa čuva se u Muzeju Ras, ali ćete od žitelja Novog Pazara često čuti kako je cijeli grad zapravo muzej na otvorenom.  

Multikulturalnost Novog Pazara najljepše se ogleda u činjenici da tik uz ove kršćanske svetinje stoljećima pulsira autentični orijentalni duh. Nigdje u današnjoj Srbiji naslijeđe osmanskog razdoblja nije tako vidljivo i živo kao u Novom Pazaru i okolnim sandžačkim gradovima. Pravi dragulj orijentalne arhitekture, ali i bošnjačko-muslimanskog identiteta značajnog dijela ovdašnje populacije je Altun-alem džamija u središtu grada. Jedna od najstarijih i arhitektonski najljepših džamija na Balkanu iz 16. stoljeća, prepoznatljiva je po svojim kupolama i vitkom minaretu.


Na slici: Altun-alem džamija

Pogled na nju najbolje seže s Novopazarske tvrđave. To srednjovjekovno utvrđenje u samom centru grada, unutar kojeg se nalazi prepoznatljiva Kula motrilja, monumentalno je zdanje iz 15. stoljeća s 11 kupola, koje svjedoči o razvijenoj kulturi življenja u osmanskom periodu.


Nakon kulturno-povijesnog obilaska Novi Pazar nudi savršen produžetak putovanja kroz čula. Gastronomska ponuda je sama po sebi dovoljan razlog za dolazak, iako se teško natjecati s bogatim povijesnim i religijskim naslijeđem ovog grada i njegove bliže okolice. Ono oko čega ne postoji jedinstveno mišljenje posjetitelja je odgovor na pitanje što je bolje – ćevapi i ili mantije. Novopazarski ćevapi su kulinarski brend specifičnog ukusa i tradicionalne recepture, koji se obvezno služi u toploj somun-piti (lepinji).
Mantije su pak mali, hrskavi komadi tijesta punjeni mesom, koji se tradicionalno peku u velikim tepsijama i služe preliveni kiselim mlijekom. U takvoj konkurenciji pomalo su zapostavljene bogato filovane pite od ručno razvijanih kora, koje se i danas prave po stoljetnim receptima. Orijentalno naslijeđe vidljivo je i na lokalnim slasticama, jer dominiraju autentični deserti poput hurmašica, baklava i tufahija, koje savršeno zaokružuju svaki obrok.


Na slici: Novopazarske mantije

Ono što Novi Pazar čini posebnim jesu njegovi više nego ljubazni stanovnici i neprekidna energija u pješačkoj zoni kojom dominira Sebilj, replika simbola Baščaršije, poklona Sarajeva koji potvrđuje snažnu povezanost glavnog grada BiH s Novim Pazarom.

Stari zanati ovdje još uvijek žive, a gostoprimstvo lokalnog stanovništva osjeti se na svakom koraku. Posjeta Novom Pazaru nije samo turistički obilazak, već emotivno i čulno putovanje na kojem se prošlost pod zaštitom UNESCO-a savršeno uklapa u živu, modernu svakodnevicu.

Novi Pazar je jedinstven u Srbiji i po tomu što na svojoj teritoriji krije čak dvije izuzetne banje – Novopazarsku i Rajčinovića banju. Ove oaze zdravlja spajaju stoljetnu tradiciju, ljekovitu mineralnu vodu i netaknutu prirodu jugozapadne Srbije.

Zbog svega ovoga ne čudi da Novi Pazar zadnjih godina bilježi nagli porast broja domaćih i stranih gostiju, među kojima prvo mjesto zauzimaju oni iz Bosne i Hercegovine, ponajviše s prostora Tuzlanskog kantona.

Na slici: Rajčinovića banja

-Prošla godina je bila rekordna jer smo imali 36.000 posjetitelja, od čega su 19.000 strani gosti. Ostvareno je 76.000 noćenja, što je u odnosu na godinu ranije, koja je također bila rekordna, rast od 30 posto i kada govorimo o noćenjima i o broju gostiju. Posebno ističemo činjenicu da smo prošle godine prvi put premašili broj od dva noćenja po gostu, što je veliki uspjeh. Imamo velika očekivanja i od ove godine, jer smo dobili dodatne hotelske kapacitete. Danas imamo oko 1200 ležajeva u hotelskom smještaju i to dominantno je riječ o novijim objektima, visoko kategoriziranim, ističe direktor Turističke organizacije Novog Pazara Dejan Belojica.

On, kao i mnogi drugi novopazarci vjeruje da je turizam budućnost ovog grada koji se u vrijeme bijele kuge na Balkanu može pohvaliti podatkom da mu je trećina stanovništva mlađa od 35 godina. To mlado stanovništvo jamac je i turističkog razvoja Novog Pazara kojem svjedoče svi oni koji posjete ovaj pitomi grad ispod Golije.

Na slici: Sarajevski sebilj u Novom Pazaru

(FENA) D. J.