prijava
BRUXELLES, 25. augusta (FENA) - Predsjednik Evropskog vijeća António Costa započeo je četverosedmičnu turneju po prijestolnicama Evropske unije kako bi ispitao spremnost čelnika država članica na kompromis o novom sedmogodišnjem budžetu EU i pokušao otvoriti put za konačni dogovor do kraja godine.
Costa će od 25. augusta do 17. septembra razgovarati s većinom čelnika EU, a jedna od glavnih tema bit će višegodišnji finansijski okvir za period od 2028. do 2034. godine.
Njegov cilj je steći cjelovitu sliku nacionalnih pozicija i procijeniti postoji li mogućnost da svih 27 članica postigne jednoglasni dogovor na samitu u decembru, naveo je visoki evropski zvaničnik za Euronews.
U Evropskom vijeću smatraju da bi odgađanje pregovora za narednu godinu moglo ugroziti pravovremeno usvajanje budžeta i dovesti u pitanje njegovu punu primjenu od 1. januara 2028. godine.
Costa će se u utorak sastati s premijerom Slovačke Robertom Ficom i estonskim premijerom Kristenom Michalom, a narednih dana slijede razgovori s čelnicima Latvije, Litvanije i Češke.
Na pregovaračkom stolu nalazi se prijedlog Evropske komisije za budžet od gotovo dva biliona eura, najveći do sada, odnosno oko 1,26 posto prosječnog bruto nacionalnog dohotka EU u periodu od 2028. do 2034. godine.
Pozicije država članica, međutim, značajno se razlikuju. Grupa zemalja poznata kao "štedljive" traži znatno smanjenje rashoda, posebno za poljoprivredu i kohezijsku politiku.
Njemački kancelar Friedrich Merz prošlog mjeseca ocijenio je prijedlog neprihvatljivim i poručio da su smanjenja potrošnje neophodna bez obzira na mogućnost uvođenja novih izvora prihoda EU.
S druge strane, grupa "Prijatelji kohezije", koju čini 17 država, traži povećanje izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku, koje smatraju među najvidljivijim politikama EU za građane.
Neslaganja postoje i oko ukupne veličine budžeta. Švedska je zatražila smanjenje od 20 posto, dok je Španija predložila novo zajedničko zaduživanje EU u iznosu od više milijardi eura, čemu se protive fiskalno konzervativnije članice.
Jedno od ključnih pitanja bit će i novi vlastiti izvori prihoda, odnosno porezi na nivou EU kojima bi se dopunile uplate država članica. Evropska komisija predložila je pet novih izvora, a Evropski parlament još tri.
(FENA) D. Ć.
