prijava
SARAJEVO, 29. marta (FENA) - Nosioci vlasti u Bosni i Hercegovini pružaju građanima minimalne informacije o budžetu, slabo im se pruža mogućnost da se uključe u budžetski proces, dok je nadziranje zakonodavnih organa i Ureda za reviziju ocijenjeno kao adekvatno.
Rezultati su to Istraživanja o otvorenosti budžeta (OBS) što ga je fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) uradila zajedno sa organizacijom International Budget Partnership. To istraživanje provode ekspertne organizacije i predstavnici civilnog društva u 115 država svijeta.
Projektna koordinatorica CPI Aleksandra Banović pojašnjava da ti rezultati pokazuju gdje se zapravo BiH nalazi u tim svjetskim okvirima, a sa 35 indeksnih poena u donjem je dijelu tabele.
Podsjeća da su ranije istraživali i niže razine vlasti, a situacija je, kaže, lošija što je razina vlasti niža. Najavila je da će i ove godine raditi istraživanje i za niže razine vlasti.
Proces istraživanja traje oko 18 mjeseci, a metodologija podrazumijeva ispunjavanje upitnika od 145 pitanja u pet poglavlja na osnovu kojeg se (putem indeksa otvorenosti budžeta) određena država rangira na ljestvici od 1 do 100.
Istraživanje prati tri najvažnija stuba budžetskog procesa (transparentnost odnosno dostupnost i sadržaj budžetskih dokumenata, nadzor nad budžetskim procesom od zakonodavne vlasti i ureda za reviziju, te sudjelovanje javnosti). International Budget Partnership popunjen upitnik šalje neovisnom ekspertu za javne finansije iz BiH, a nakon toga se traži komentar Ministarstva finansija.
Istraživanje te vrste provodi se svake dvije godine. Na globalnom nivou provodi se od 2006., a u BiH se provodi od 2008. godine.
(FENA) M. L.
