prijava
GORAŽDE, 28. februara (FENA)- "Grebak jučer, danas, sutra“, bila je tema okruglog stola koji održan u Goraždu u okviru programa obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti BiH.
Evocirane su uspomene na Grebak u najtežim ratnim danima te odata počast svima koji su na putu spasa dali svoje živote. Uz tradiciju koju 23 godine njeguju goraždanski planinari, naglašena je potreba pripreme knjige o epopeji Grepka, koja bi predstavljala trajno svjedočanstvo o Putu spasa kao istinskom simbolu otpora agresiji.
O Grepku i ratnim pohodima koji su za Goražde i desetine hiljada njegovih stanovnika značili život, putu koji je bio žila kucavica grada, o poslijeratnim planinarskim pohodima koji čuvaju sjećanja na Grebak, govorili su organizatori i učesnici i ratnih i poslijeratnih pohoda Mehmed Turčalo, Admir Kuljuh, Mirsad Huseinović, Zijad Deljo, Zajko Šovšić, Hazim Ušanović Baja i Alija Lapo.
Naglašeno je da se, kada se kaže Grebak, vraćaju sjećanja na teško ratno vrijeme, kada je ljudska snaga u borbi sa agresijom i sveukupnim zlom nadilazila sve granice.
- Ovim skupom želimo osvijetliti tu našu stranicu historije na koju trebamo biti ponosni i dati joj na značaju stalno i iznova, jer sve mi se čini da nismo dovoljno uradili. Bojim se da sa mojom generacijom, kada ona ode, da će se to zaboraviti. Drago mi je da je sve ovo dio programa obilježavanja Dan nezavisnosti. Grebak je fenomen i sinonim za ljudsku snagu koja je jača od prirodne sile i od svega što čovjek može da zamisli - kazao je Alija Lapo, organizator okruglog stola.
Smatra da, uz planinarsko društvo koje gaji tradiciju sjećanja na Grebak, to treba činiti i država.
S ciljem očuvanja sjećanja na epopeju Grepka predloženo je da se formira redakcija koja bi radila na pripremi građe za knjigu, koja će biti trajno svjedočanstvo o Putu spasa kao istinskom simbolu otpora agresiji.
-Grebak je trajao 13 mjeseci od jula 1992 do 27. maja 1993. godine kada je zvanično otišao posljednji kovnoj. Tim putem prešlo je nekoliko stotina hiljada ljudi koji su prošli u jednom ili drugom pravcu, veliki broj je i životom platio taj kilogram brašna koji je nosio na leđima. Jedan broj ljudi je zalutao i završio u zarobljeništvu. Ta velika planina, do tada nepoznata, i jedan veliki čovjek Hasan Turčalo su postali gromada koju treba čuvati kao simbol naroda Gornjeg Podrinja koji je u to vrijeme zavisio od toga - kazao je sudionik ratnih pohoda na Grebak Mehmed Turčalo.
Svoje uspomene sa učesnicima okruglog stola podijelio je i Mirsad Huseinović, bivši predsjednik Planinarskog saveza BiH, koji je zajedno s goraždanskim planinarima organizirao prvi poslijeratni planinarski pohod na Grebak.
-Mnogi su umirali na tom putu, da bi prehranili svoje pordoice. Vjerujem da će mlađi odlaziti na taj pohod i čuvati uspomene na to vrijeme - kazao je Huseinović.
Kako je rečeno na skupu, Grebak je epopeja o kojoj treba govoriti i koja zaslužuje da ima svoje simbolično mjesto i događaje koji će čuvati sjećanje, a to je budući spomen kompleks Grebak i svi naredni pohodi na Grebak.
Planinarski pohod "Grebak-put života“, 23. po redu, bit će upriličen u subotu, 2. marta s više od 80 učesnika iz BiH i susjednih zemalja.
(FENA) L. A.
