prijava
SARAJEVO, 5. aprila (FENA) - Članovi Koalicije bez krzna u Bosni i Hercegovini organizirali su danas u Sarajevu izložbenu konferenciju "Make Fur History" koju je originalno organizirala Fur Free Alliance (Međunarodna alijansa protiv krzna) u Evropskom parlamentu.
Učesnici konferencije čiji je pokrovitelj poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut, upozorili su na činjenicu da je BiH, suprotno trendovima u zemljama Evropske unije, usvojila zakon kojim je produžila rok zabrane proizvodnje krzna za deset godina.
Naime, Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja koji je propisivao da će se u BiH zabraniti uzgajanje životinja radi proizvodnje krzna 1. januara 2018. godine bh. parlamentarci su izmjenili uz obrazloženje da se proizvođači nisu prilagodili toj zabrani te da bi mnogi ostali bez posla.
Međutim, zagovarači zabrane uzgajanja životinja zbog proizvodnje krzna i danas su podsjetili da je proizvođačima ostavljen rok od deset godina imajući u vidu činjenicu da je prvobitni zakon donesen 2009. godine te su naglasili da činjenica da proizvođači nisu znali za to nije pravno utemeljena.
Koordinatorica za jugoistočnu Evropu Međunarodne alijanse protiv krzna Maida Šabeta podsjetila je da je izložba, koja je danas postavljena u zgradi državnog parlamenta, upriličena 23. januara prošle godine u Evropskom parlamentu, a u BiH su istovremeno usvojene sporne izmjene zakona.
- Time je napravljen pravni i politički paradoks posebno ako se prisjetimo da je BiH bila među prvim zemljama svijeta koja je donijela ovakvu zabranu, a zemlje članice EU često su nas navodile kao primjer, ali sada je BiH krenula unatrag - dodala je Šabeta.
S tom konstatacijom suglasio se i Arnaut koji je kazao da je Koalicija napisala i zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakonskog rješenja, ali je podsjetio da predlagač apelacije Ustavnom sudu BiH treba prikupiti 11 potpisa poslanika ukoliko nije član Kolegija Doma.
Međutim, pojasnio je da postoji veliki problemi s izmjenama Zakona o dobrobiti životinja BiH jer su izmjene donesene nakon što je zabrana prema važećem zakonskom rješenju stupila na snagu, zbog čega se i postavlja ustavno pitanje.
Kako je istaknuto Eko-BiH mreža, koja okuplja 27 nevladinih organizacija, 2017. godine dostavila je otvoreno pismo Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem bh. parlamentarcima pojašnjava razloge potrebe zabrane proizvodnje krzna.
Na skupu je razgovarano o nelogičnostima usvojenih izmjena Zakona, te su učesnici podsjetili i da je Hrvatska već uvela takvu zabranu, a Srbija je odbila produžiti uvođenje zabrane uzgoja životinja zbog proizvodnje krzna.
(FENA) J. Č.
