Društvo

Rudić: Položaj novinara u BiH je težak, povećane prijetnje i pritisci

Tekst: Alma Zukanović, Foto Fena

SARAJEVO, 3. maja (FENA) - Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić smatra da je položaj novinara u BiH težak te da su se u posljednjih godinu dana povećale prijetnje i pritisci na novinare i druge medijske profesionalce za 23 posto u odnosnu na 2019. godinu.

Rudić je u povodu 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, kazala Feni da je trend nekažnjivosti napadača i onih koji prijete novinarima i dalje visok te da se čak dvije trećine napada na novinare ne procesuira, odnosno nema sudski epilog.

Posebno je zabrinjava porast online prijetnji i nasilja, organizovanih hajki i govora mržnje prema novinarima putem interneta.

Iznijela je podatak da je prema evidenciji Linije za pomoć novinarima (FMHL), udio rodno zasnovanog nasilja 53 posto u ukupnom broju prijavljenih slučajeva.

Indikativan je i podatak, dodala je, da je u posljednje tri godine više od 40 posto novinara u lokalnim medijima bilo izloženo napadima ili prijetnjama, a da je 75 posto njih to doživjelo od političara ili nositelja javnih funkcija.

Rudić smatra da je jednako složen i težak položaj novinara u redakcijama te da se do tri puta povećao obim dnevnih zadataka u 2020. godinu, a da su se plate smanjile od 10 do 30 posto.

- Povećava se i broj tužbi za klevetu - u septembru 2020. aktivno je bilo 289 suđenja za klevetu protiv medija i novinara, a do kraja prošle godine podnesena je 21 nova tužba. Ako znamo da vlasti ne vode evidenciju o napadima na novinare, da nemaju posebne programe zaštite novinara kroz djelovanje institucija ili izmjene krivičnih zakona, da nisu donijele zakone o transparentnosti medijskog  vlasništva i  transportnom oglašavanju i finansiranju javnim novcem kako bi se konačno evidentirali svi mediji u BiH i interesni lobiji koji stoje iza njih, onda je sasvim jasno da uskoro nećemo imati poboljšanja položaja novinara u BiH - kazala je.

Naglašava da je bh. zakonodavstvo i sada u skladu sa EU standardima,  da štiti medijske slobode i individualna prava novinara, što daje lažnu sliku napretka BiH u toj oblasti, kao i visoke pozicije na listama svjetskih organizacija za slobodu medija.

Rudić kaže da je pandemija dodatno otežala rad novinara, zbog opasnosti od zaraze koronavirusom, uskraćivanja informacija ili napada na medije i  novinare koji su pratili i kritički pisali o javnim nabavkama u vezi sa pandemijom.

- Posebno je su bili neprihvatljivi pokušaji i odluke kriznih štabova da, pod krinkom zaštite sigurnosti i zdravlja novinara i drugih građana, ograniče novinarima pristup javnim informacijama u vezi sa pandemijom, kao i svim drugim odlukama i postupcima iz domena javne vlasti - istakla je.

BH novinari su, dodala je Rudić, u 12 slučajeva reagirali na kršenje prava na pristup javnim događajima i javnim  informacijama u posjedu kriznih štabova i kliničkih centara u Banjoj Luci i Sarajevu.

- U anketi BH novinara iz maja 2020. čak 83 posto novinara je navelo da krizni štabovi nisu omogućili objektivno i sveobuhvatno informisanje građana o koronavirusu, upravo zbog otežanog pristupa informacijama ili odbijanja odgovornih osoba da izravno odgovore na novinarska pitanja - kazala je te dodala da su u FMHL zabilježili više od 50 prijava  napada, pritisaka i prijetnji novinarima u periodu od marta do decembra 2020. godine.

Istakla je da novinari i drugi medijski djelatnici nisu bili na listama kriznih štabova i lokalni vlasti za dobijanje maski, rukavica, dezinfekcionih sredstva ili drugih  pomagala za rad u uvjetima pandemije, da nisu ni sada na listi prioriteta za vakcinaciju u Federaciji BiH.

- Ovom popisu treba dodati da je BiH jedina država regije zapadnog Balkana koja nije odobrila posebne pakete pomoći medijima u savladavanju negativnih ekonomskih posljedica pandemije. Naše vlasti su se oglušile i na preporuku Institucije ombudsmena za ljudska prava da pronađu modalitete izdvajanja sredstava iz penzionog i socijalnog osiguranja za novinarke i medijske radnice koje su izgubile posao ili se bave privremenim i povremenim poslovima - istakla je.

Rudić tvrdi da je Mreža novinarki u BIH u istraživanju utvrdila da su žene u novinarstvu tokom pandemije bile izložene indirektnoj diskriminaciji, gubljenju prihoda i radnih mjesta za više od 10 posto te sa jako malim šansama da pronađu novo zaposlenje ili nove izvore  prihoda, zbog čega je i uslijedila preporuka ombudsmena.

- Općenito kada govorim o položaju medijskih profesionalaca tokom pandemije i naporima države, osjećam se prilično loše jer bahatom ponašanju bh. vlasti nema kraja, iako i danas novinari rade  po 12 sati dnevno i nalaze se  među profesijama koje danonoćno pomažu  građanima da se lakše nose sa posljedicama pandemije, kako je to bilo i prije godinu  dana  - zaključila je Rudić.

(FENA) E.F.