prijava
BEČ, 13. augusta (FENA) - Tim sa Odjela za bihejvioralnu i kognitivnu biologiju Univerziteta u Beču analizirao je tri tipa neobičnih zvukova kod slonova u Bocvani i u zoološkom vrtu u Dresdenu.
S obzirom da su slonovi životinje koje mnogo i dugo međusobno komuniciraju, dešava se da proizvedu zvukove koji inače nisu dio njihovog prirodnog zvučnog repertoara.
Naučnici su ih usporedili sa ogromnom bazom podataka prikupljanim od 2003. godine. Došli su do fascinantnog zaključka da se radi o potpuno novim glasovima koji do sada nisu opisani. Pritom se pretpostavlja da su slonovi jedni od drugih učili nove zvukove – sposobnost koju pored ljudi ima još samo nekolicina životinja.
Za proizvodnju zvuka koriste ne samo grkljan nego i mišiće surle ili usta. Slonovi usisaju zrak kroz vrh surle kako bi proizveli piskutavi zvuk, a ukoliko žele proizvesti pulsirajuće zvukove niske frekvencije, tada skupljaju mišiće u korijenu surle.
Slonica Sawu u zoološkom vrtu u Dresdenu razvila je visokofrekventan zvuk od 1.800 herca. Zvuk slične jačine od 1.500 herca proizvode zamorci.
Većina zvukova kod afričkih slonova kreće se u dijapazonu niskih frekvencija, međutim desi se i da poput papagaja imitiraju ili stvaraju sasvim nove zvukove.
Istraživanje je pokazalo i da je svaki slon razvio sopstvenu, jedinstvenu strategiju za proizvodnju ovih posebnih zvukova, prenosi Eurocomm PR.
(FENA) B. D.
