prijava
SARAJEVO, 8. oktobra (FENA) - Zavod za javno zdravstvo FBiH upozorio je, u povodu 10. oktobra Svjetskog dana mentalnog zdravlja, da unatoč napretku, u nekim državama ljudi s problemima mentalnog zdravlja često doživljavaju ozbiljna kršenja ljudskih prava, diskriminaciju i stigmu.
- Mnogi se problemi mentalnog zdravlja mogu učinkovito liječiti uz relativno niske troškove, ali jaz među ljudima, kojima je potrebna skrb i onima koji imaju pristup skrbi, i dalje je velik. Učinkovita pokrivenost liječenjem i dalje je izuzetno niska – navodi se.
Kako naglašavaju u saopćenju za javnost, COVID-19 nesrazmjerno je utjecao na osobe u već ranjivim situacijama, uključujući osobe s psihosocijalnim izazovima. Pravo na zdravlje i pristup zdravstvenoj zaštiti osnovno je ljudsko pravo. Ipak, kako se naglašava, COVID-19 razotkrio je postojeće nejednakosti.
-Pandemija COVID-19 imala je veliki utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Neke su skupine, uključujući zdravstvene i druge zaposlenike na 'prvoj liniji', studente, ljude koji žive sami i one s već postojećim mentalnim poteškoćama, posebno pogođene - naglašava se.
Pandemija je, kako je rečeno, razotkrila značajne razlike u pristupu skrbi za mentalno zdravlje. Osobe s psihosocijalnim poteškoćama obično imaju otežan pristup odgovarajućim uslugama podrške i skrbi, što je dodatno pogoršano pandemijom.
- Nedostatak povjerenja u zajednici prema uslugama zaštite mentalnog zdravlja pripisuje se širim pitanjima pristupa pomoći, uključujući loše iskustvo pacijenata, društvenu stigmu oko mentalnog zdravlja, financijske faktore, jezične barijere i zabrinutost da će biti podvrgnuti prisilnom liječenju. Zbog toga je manje vjerojatno da će marginalizirane skupine tražiti pomoć. Prolongiranje ranih intervencija također mogu utjecati na povećanje slučajeva preventabilnih, ali ozbiljnih mentalnih i širih zdravstvenih posljedica.
Ovo vrijeme bez presedana naglasilo je hitnost dostupne, odgovarajuće i financijski pristupačne skrbi o mentalnom zdravlju. Također je evidentno da se potreba za takvom skrbi smatra važnom i međusobno povezanom sa tjelesnim zdravljem. Bez primjene intersektoralnog pristupa nije moguće izgraditi ravnopravniji i pravedniji zdravstveni sistem, niti pošteniji i zdraviji svijet – navodi se.
U saopćenju za javnost dodaje se da se, posljednjih godina, sve više priznaje važnost uloge mentalnog zdravlja u postizanju globalnih razvojnih ciljeva što ilustrira uključivanje mentalnog zdravlja u ciljeve održivog razvoja.
- Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta, dok je suicid drugi vodeći uzrok smrti među mlađom populacijom od 15 do 29 godina. Ljudi s teškim mentalnim poremećajima umiru prerano – čak dva desetljeća ranije - zbog fizičkih stanja/problema koja se mogu spriječiti – saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
(FENA) L. A.
