prijava
SARAJEVO, 1. maja (FENA) - Redovni član Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” (BANUK) akademik prof.dr. Galib Šljivo preminuo je u subotu, 30. aprila u 89. godini.
- Njegovim odlaskom bosanskohercegovačka akademska scena je izgubila važnog i vrijednog čovjeka, a naša akademija svog uglednog člana. Bio je redovni član Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban" (BANUK) od osnivanja 2021. ali i Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) od 2017. - navode iz BANUK-a.
Dženaza polazi u Orašju 2. maja u 15 sati ispred džamije i ukop će se obaviti na Haremu u Orašju.
Bosanska akademija nauka i umjetnosti "Kulin ban" će u nedjelju, 8. maja u hotelu Evropa u 13 sati organizovati komemorativnu sjednicu posvećenu liku i djelu akademika Šljive, a tim povodom u njegovu spomen bit će organizovan akademski diskurs o temi kojom se on temeljito bavio "Dva bosanskohercegovačka izlaza na more: Sutorina i Neum - gdje smo pogriješili" o čemu će govoriti akademici Suad Kurtćehajić i Muriz Spahić.
Galib Šljivo (Brčigovo kod Rogatice, 1933), akademik, historičar, univerzitetski profesor, redovni profesor Univerziteta u Banjoj Luci, doktor nauka, naučnik, istraživač, autor kapitalnog djela: Historija - Povijest Bosne i Hercegovine 1788 - 1878, u 12 knjiga.
Rođen je 15. septembra 1933. u selu Brčigovu, općina Rogatica. Šljivo je 1939. smješten u Vakufski, odnosno Sirotinjski dom u Sarajevu, koji je poslije Drugog svjetskog rata preimenovan u Dom ratne siročadi. Osnovnu školu, nižu gumnaziju i učiteljsku školu je završio u Sarajevu.
Radeći kao učitelj studirao je na Višoj pedagoškoj školi koju je završio 1958., a 1963. je diplomirao i na Filozofskom fakultetu u Beogradu gdje je magistrirao i doktorirao.
Bio je direktor gimnazije u Orašju, a potom profesor na Pedagoškoj akademiji u Banjoj Luci. Radio je na formiranju Instituta za istoriju u Banjoj Luci čiji je direktor bio od 1. novembra 1979. do 1992. kada je protjeran iz Banje Luke.
Od 1987. do 1992. bio je prorektor Univerziteta "Đuro Pucar Stari“ u Banjoj Luci, a poslije rata se vratio iz Njemačke u Bosnu i Hercegovinu. Živio je u Orašju, istodobno predajući na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Dao je ogroman doprinos historiji Bosne i Hercegovine, historiji balkanskih država i historiji Evrope. Monografije su najpoznatije njegovo naučno djelo: Historija Bosne i Hercegovine 1788 – 1878., edicija u 12 knjiga (Planjax group, Tešanj, 2016). Svojim radom i samoodricanjem akademik Šljivo je doprinio razvoju bosanskohercegovačke historiografije. Način njegovog istraživanja je jedinstven u bosanskohergovačkoj historiografiji. Bosansku prošlost od 1788. do 1878. godine obradio je u ediciji od 12 knjiga i tako naučno i detraljno osvijetlio zadnjih 100 godina osmanske uprave u Bosni i Hercegovini.
(FENA) L. A.
