Cooreman: Svjetska zdravstvena organizacija - 75 godina rada na unapređenju zdravlja

Njen statut bio je dokument bez presedana u svijetu koji se oporavljao od razaranja izazvanog Drugim svjetskim ratom, čime su postavljeni temelji drugačijeg vrednovanja života svakog pojedinca. Ali šta, zapravo, znače Statut i njegovi principi? Pozivom da zdravlje beskompromisno bude osnovno pravo svakog ljudskog bića i temelj kolektivnog mira i sigurnosti, SZO se trudila i nastavlja ulagati napore u dokazivanju svoje posvećenosti tim principima.

Već dugi niz godina, SZO se bavi ključnim izazovima: stoji na čelu napora da se poboljšaju uvjeti u društvu kako bi se ljudi rađali, rasli, radili, živjeli i starili u dobrom zdravlju.  Organizacija je imala i centralnu ulogu u globalnom promoviranju uključivanja pitanja roda i invaliditeta. Međutim, napredak u ovim oblastima stalno ugrožava i dalje prisustvo nejednakosti u zdravlju. Cilj postizanja zdravlja za sve ostaje jednako važan danas kao i prije 75 godina.

Deklaracijom iz Alma-Ate (1978) članice su postavile temelje primarne zdravstvene zaštite kao ključnog elementa zdravstvenih usluga kojima se poboljšava zdravlje ljudi. Napredak ostvaren u protekle četiri decenije bio je značajan, mada neujednačen usprkos ovom solidnom temelju. Najmanje polovina svjetske populacije nema adekvatan pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, kao što su: liječenje zaraznih i nezaraznih bolesti, zaštita zdravlja majke i djeteta, zaštita duševnog zdravlja, te zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Čak i danas, primarna zdravstvena zaštita ostaje ključan put do postizanja Cilja održivog razvoja UN-a (SDG) broj 3 - osigurati zdrav život i zalagati se za blagostanje svih pojedinaca u svakom životnom dobu - kao i nekoliko drugih ciljeva održivog razvoja, čije kvantifikovane rezultate treba postići do 2030. godine. 

Jedan od ključnih zadataka Svjetske zdravstvene organizacije je sprječavanje, ublažavanje i suzbijanje smrtonosnih infekcija. Kao rezultat globalnog partnerstva bez presedana, SZO je 1980. godine potvrdila da su male boginje (variola vera) iskorijenjene. Male boginje su izuzetno zarazna i smrtonosna bolest koja je samo u 20. stoljeću odnijela oko 300 miliona života. 

Osim toga, SZO je imala ključnu ulogu u smanjenju rizika prisutnih u međunarodnom saobraćaju i trgovini.  Po osnovu Međunarodnog zdravstvenog pravilnika iz 2005. godine, 196 zemalja članica sada ima obaveze i prava u slučaju događaja i vanrednih situacija u sferi zaštite javnog zdravlja koje potencijalno mogu preći međunarodne granice. 

Početkom 2020. godine, svijet je bio na pragu iskorijenjivanja još dvije bolesti - dječije paralize i drakunkulijaze (bolest gvinejskog crva). Zahvaljujući podršci partnera, intervencije u okviru Globalne inicijative SZO za iskorjenjivanje dječije paralize  zaustavile su širenje divljeg soja poliovirusa za 99,9%, dok se broj oboljelih od drakunkulijaze smanjio sa 3,5 miliona u 1986. na samo 13 u 2022. godini.

SZO je imala pionirsku ulogu u nabavci vakcina za prevenciju bolesti. Organizacija je 1974. godine uspostavila Program proširene imunizacije s ciljem da podrži uvođenje vakcina širom svijeta, i to istovremeno za više bolesti koje uglavnom pogađaju djecu, nastojeći da niko ne bude izostavljen. Danas postoje vakcine koje nas štite od više od 20 po život opasnih bolesti i svim ljudima, bez obzira na godine,  omogućavaju duži, zdraviji i produktivniji život.

Svake godine, imunizacija protiv tetanusa, velikog kašlja, gripa i morbila spasi 3,5 do 5 miliona života. Neke smrtonosne bolesti sada polako nestaju iz našeg kolektivnog sjećanja; iz tog razloga, neki problematiziraju nastavak vakcinacije protiv ovih bolesti s obzirom na to da se potreba za vakcinacijom u manjoj mjeri naglašava kada je riječ o eboli, majmunskim boginjama, žutoj groznici i koleri.

2021. godine, uvedena je nova vakcina protiv malarije - prva protiv parazita - sa obećavajućim rezultatima: godišnje će spasavati na hiljade mladih života. Vakcina protiv infekcije humanim papiloma virusom štiti od raka koji bi se eventualno pojavio mnogo kasnije u životu. SZO sarađuje sa zemljama na realizaciji Programa imunizacije do 2030. sa ciljem izgradnje svijet u kojem bi svi ljudi, u svim krajevima svijeta, vidjeli dobrobit vakcinacije u obliku dobrog zdravlja i  blagostanja.

2003. godine, države članice SZO usvojile su prvi sporazum u sferi zaštite javnog zdravlja na svijetu - Okvirnu konvenciju o kontroli duhana (FCTC). Konvencija, koji danas ima snagu zakona u 181 zemlji članici, štiti sadašnje i buduće generacije od razornih posljedica duhana. Do 2021. godine, konzumacija duhana smanjena je u 150 zemalja upravo zahvaljujući primjeni FCTC.

2015. godine, SZO je izradila globalni akcioni plan kojim je upozorila svijet na otpornost na antimikrobne lijekove i mobilisala zemlje na otkrivanju, sprječavanju i reagovanju na rizik da terapija protiv nekoliko bolesti koje izazivaju bakterije, kao što su upala pluća, tuberkuloza, gonoreja i salmoneloza, postane nedjelotvorna. U saradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu, Programom za zaštitu životne sredine Ujedinjenih naroda i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja, SZO je oformila savezništvo ’Jedno zdravlje’ posvećeno borbi protiv tzv. antimikrobne rezistencije širom svijeta. Agencije su potpisale revolucionarni sporazum 2022. godine s ciljem jačanja saradnje na stvaranju održive ravnoteže i poboljšanju zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i životne sredine, čime daju doprinos zdravstvenoj sigurnosti na globalnom nivou.

Uspješni rezultati u medicini ostvareni u proteklim decenijama ne bi bili mogući bez fokusa i posvećenosti SZO naučno-istraživačkoj djelatnosti i inovacijama. 1972. godine, SZO je uvela Specijalni program za istraživanje i obuku u domenu reproduktivnog zdravlja ljudi, posvećen istraživanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, što je rezultiralo jednim od najvećih dostignuća u oblasti javnog zdravlja, a tiče se zdravlja žena i djece.

Oblikovanje programa istraživanja u oblasti medicine osnovna je djelatnost SZO od njenog osnivanja. Stručnjaci SZO svakodnevno prikupljaju najbolje naučne dokaze o širokom spektru pitanja koja utiču na zdravlje - od anemije do transmasti, hepatitisa i hipertenzije, do zdravstvenih sistema. Rigorozno analiziraju dokaze i konsultuju se sa stručnjacima, političarima, ljudima iz prakse i građanskim organizacijama u svrhu definisanja standarda i pripreme smjernica za oblikovanje boljih politika za poboljšanje zdravlja ljudi.

U 21. stoljeću kao dobu tehnologije, SZO se stara da se u radu rukovodi isključivo naukom. U sklopu svog programa transformacije iz 2019. godine, formirano je Odjeljenje za nauku, koje se bavi svim oblastima zaštite javnog zdravlja, a ova odluka pokazala se blagovremenom u borbi protiv pandemije COVID-19, posebno kada je bilo potrebno reagirati u kratkom roku, s rigoroznim naučnim podacima, i koordinirati brz razvoj i distribuciju vakcine, uz akcenat na pravičnosti. Pored toga, SZO je 2021. godine osnovala Naučno vijeće, savjetodavno tijelo koje okuplja vrhunske naučnike iz cijelog svijeta i daje savjete o novim, prioritetnim naučnim pitanjima i tehnologijama koje mogu imati direktan uticaj na globalno zdravlje i poboljšavati ga.

Iako program suzbijanja zaraznih bolesti nije dovršen, urgentnija problematika, kao što su duševno zdravlje, gojaznost ili hipertenzija, danas donose sve veće izazove koji zahtijevaju nova rješenja i obnovljenu energiju. Tri godine pandemije Covid-19 razotkrile su nedostatke u zdravstvenim sistemima širom evropske regije SZO i globalno, dodatno naglašavajući velike nejednakosti koje utiču na pristup zdravlju u okviru jedne zemlje i u odnosu na druge zemlje. Evropska regija nije pošteđena vanrednih situacija u oblasti zdravstva koje se javljaju sve češće, kao što su: Covid-19, majmunske boginje, padom kolektivnog imuniteta od dječije paralize, ili događaji u vezi klimatskih promjena i ratnih sukoba. Ova takozvana „permakriza“ ugrožava zdravlje miliona ljudi, preopterećuje zdravstvene sisteme širom regije i prijeti da preokrene s mukom ostvarene rezultate u prethodnim decenijama.

Neophodan je dvodimenzionalni pristup rješavanju ovih vanrednih situacija i izgradnji zdravstvenih sistema otpornih na takve šokove, kao i u svrhu sprječavanje i borbi protiv tihih, ali ne manje opasnih ubica kao što su rak, bolesti srca, bolesti povezane sa alkoholom i duhanom i epidemija gojaznosti. Rad na ovom širokom spektru zdravstvenih izazova i njihovih determinanti zahtijeva političku posvećenost na najvišim nivoima, velika ulaganja u komponente zdravstvenog sistema, s posebnim akcentom na usluge primarne zdravstvene zaštite, prihvatanje digitalnih inovacija, saradnju različitih sektora i veze sa srodnim disciplinama koje, na primjer, daju uvid u bihejvioralna i kulturološka pitanja.

Uspjehe u zaštiti javnog zdravlja omogućilo je neumorno pregalaštvo čitavih generacija medicinskih i drugih radnika u zdravstvu širom svijeta. Upravo ljudi čine najveće bogatstvo svakog zdravstvenog sistema. SZO promoviše doprinos medicinskih radnika koji su i omogućili da se dođe do svih prekretnica u zaštiti zdravlja, od iskorjenjivanja malih boginja do drastičnog napretka u liječenju HIV-a. Univerzalna pokrivenost zdravstvenim uslugama nije moguća bez istaknutog položaja medicinskih radnika u svim zdravstvenim ustanovama, a naročito ustanovama primarne zdravstvene zaštite.

Kroz navedene i mnoge druge inicijative, SZO se brine da zdravlje ostane u vrhu prioriteta, vodeći računa da nova sredstva i proizvodi dođu do svih ljudi kojima su potrebni, zaključuje u svojoj poruci povodom Svjetskog dana zdravlja specijalni predstavnik Ureda SZO-a u BiH dr.Erwin Cooreman.

(FENA) D. J.

Početna > Svijet