Iako statistike pokazuju da inflacija u Bosni i Hercegovini usporava, realnost za građane i dalje je teška. Prema podacima Centralne banke BiH i Agencije za statistiku BiH, prosječan godišnji rast potrošačkih cijena u četvrtom kvartalu 2024. godine iznosio je 1,5%, što je značajno manje u odnosu na 6,1% u 2023. godini. Međutim, svakodnevni troškovi ostaju veliki teret za građane, naročito one s nižim primanjima.

Šta je poskupjelo, a šta pojeftinilo?

·         Hrana i bezalkoholna pića: Cijene su porasle za 2,9%, što znači da osnovne životne namirnice i dalje ostaju skuplje nego prošle godine. Na pijacama i u supermarketima građani svakodnevno osjećaju rast cijena, dok plate stagniraju ili rastu sporije od troškova života.

·         Stanovanje, voda, struja, plin i gorivo: Iako su energenti pojeftinili, kirije su porasle za 11,2%. Ovo znači da je život za mnoge, posebno mlade porodice i radnike u Sarajevu i drugim urbanim centrima, postao skuplji nego ikada.

·         Prevoz: Cijene goriva pale su za 3,3% u 2024. u odnosu na prošlu godinu, ali to nije dovelo do smanjenja cijena prevoza, što znači da građani ne osjećaju stvarne benefite ovog pada.

Situacija u Kantonu Sarajevo

Dok se ekonomski stručnjaci hvale usporavanjem inflacije, građani Sarajeva i dalje imaju poteškoća u svakodnevnom životu. Iako nemamo precizne podatke za Kanton Sarajevo, cijene nekretnina, režija i osnovnih namirnica i dalje su visoke.

Ministar finansija KS, dr. Afan Kalamujić, istakao je da je potrebno brzo djelovati kako bi se ublažili efekti inflacije na građane.

"Iako statistike pokazuju usporavanje inflacije, građani to ne osjećaju na svom novčaniku. Za mnoge porodice, troškovi života su i dalje previsoki. Zato je ključno da poduzmemo konkretne mjere za smanjenje pritiska na kućne budžete. Regulisanje cijena stanarina, podrška domaćoj proizvodnji hrane i bolja kontrola trgovinskih marži mogu donijeti stvarnu promjenu," naglasio je ministar Kalamujić.

Dr. Afan Kalamujić i "Politički pokret Za nove generacije" predlažu nekoliko ključnih mjera:

·         Regulacija cijena stanarina: Zakonodavne mjere za obuzdavanje neopravdanog rasta cijena kirije, posebno za mlade porodice i radnike.

·         Podrška domaćoj proizvodnji hrane: Povoljniji uvjeti za domaće proizvođače, smanjenje zavisnosti od uvoza i omogućavanje jeftinije hrane za građane.

·         Kontrola trgovinskih marži: Mjere za kontrolu trgovinskih marži kako bi se spriječilo nekontrolisano poskupljenje osnovnih životnih namirnica.

Bez konkretnih mjera, usporavanje inflacije ostati će samo teorija. Građani trebaju vidjeti stvarne promjene koje će olakšati njihov svakodnevni život. Samo kroz regulaciju ključnih sektora kao što su stanovanje, hrana i prevoz, možemo očekivati stvarno smanjenje troškova života.

 

(FENA) J. Č.