prijava
SARAJEVO, 16. februara (FENA) - Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa European Forest Institutom iz Finske pokrenuo je NATMIXFOR naučno-istraživački projekt usmjeren na proučavanje i unapređenje "klimatski pametnih prirodnih mješovitih šuma“. Realizacija projekta kojim koordinira prof. dr. Ćemal Višnjić sa stručnjacima sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu počela je u aprilu prošle godine. Predviđeno trajanje projekta je 18 mjeseci.
Kroz projekat NATMIXFOR realiziraće se i dio aktivnosti potrebnih za implementaciju projekta FORWARDS, koji je evropska incijativa koja se finansira kroz program Horizon Europe.
Konzorcij FORWARDS uključuje 19 partnera iz 11 zemalja,a cilj mu je izrada prototipa Opservatorija ForestWard – evropskog opservatorija za utjecaje klimatskih promjena na šume.
Opservatorij bi trebao da povezuje postojeće sisteme monitoringa, istraživačke plohe, pilot-lokacije i satelitske podatke kako bi se dobila pouzdana slika o tome gdje su šume najranjivije i koje mjere upravljanja mogu povećati njihovu otpornost.
U tom kontekstu, aktivnosti projekta NATMIXFOR doprinose izgradnji ove mreže kroz terenska istraživanja i testiranje praksi klimatski pametnog šumarstva.
Učesnica u projektu, doktorica šumarskih nauka Mirzeta Memišević Hodžić u razgovoru za Fenu pojašnjava da je klimatski pametno šumarstvo pristup upravljanju šumama koje pomaže u borbi protiv klimatskih promjena i jača otpornost šumskih ekosistema, uz očuvanje njihove ekološke i ekonomske vrijednosti.
Riječ je o načinu gospodarenja šumama koji balansira tri ključna cilja: ublažavanje utjecaja klimatskih promjena, posebno kroz vezivanje ugljika, prilagođavanje šuma novim klimatskim uvjetima te osiguravanje dugoročne održivosti i ekonomske isplativosti.
Memišević Hodžić navodi da će u okviru projekta NATMIXFOR biti uspostavljeno 12 eksperimentalnih ploha u mješovitim šumama bukve, jele i smrče, od kojih će šest ploha biti u gospodarenim šumama, a šest ploha u netaknutim prašumama, koje će služiti kao referentne lokacije.
- Eksperimentalna ploha u šumarstvu je dio šume odabran i označen u skladu sa naučno-istraživačkim kriterijima, na kojem se prikupljaju podaci o određenim elementima značajnim za šumarstvo. Plohe se obilježavaju kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje tokom vremena i prikupljanje pouzdanih informacija za planiranje očuvanja i održivog upravljanja šumama - kazala je u razgovoru za Fenu doc. dr. Mirzeta Memišević Hodžić.
Memišević Hodžić navodi da je od početka realizacije projekta NATMIXFOR rađeno na uspostavljanju eksperimentalnih ploha i prikupljanju podataka u mješovitim šumama bukve, jele i smrče.
Projekat NATMIXFOR omogućava bolje razumijevanje kako mješovite šume bukve, jele i smrče reagiraju na klimatske promjene i različite načine gospodarenja.
Uspostavljanjem eksperimentalnih ploha i prikupljanjem navedenih podataka, projekat pruža pouzdane informacije za planiranje održivog upravljanja šumama, povećanje otpornosti šuma na stres i očuvanje biodiverziteta.
- Prikupljanje podataka na eksperimentalnim plohama uključuje mjerenja svih stabala prečnika većeg od 5 cm (visina, prečnik, dužina krošnje), bilježenje pozicije svakog stabla na plohi, identifikaciju prisutnog grmlja i prizemne flore, mjerenje količine mrtvog drveta, identifikaciju stanišnih stabala (habitat-stabala) te prikupljanje drugih podataka definiranih kao CSF indikatori (indikatori klimatski pametnog šumarstva). U gospodarenim šumama, dodatno se bilježi i broj i pozicija panjeva preostalih nakon sječe, količina mrtvog drveta ostalog u šumi i štete izazvane sječom i uklanjanjem drveta. Podaci se prikupljaju prema metodologiji za CSF indikatore i usporedivi su sa podacima koji se prikupljaju u drugim regionima širom Evrope - kazala je doc. dr. sc. Mirzeta Memišević Hodžić sa Katedre za uzgajanje šuma i urbanog zelenila Šumarskog fakulteta.
Ona je također istakla da se u narednom periodu planira analiza klimatskih utjecaja na stanje šuma, izrada modela odgovora šuma na stres. Također, predviđene su i aktivnosti za edukaciju i širenje znanja, uključujući radionice, edukativne module i komunikacione materijale.
- Posebno je važno što se podaci s eksperimentalnih ploha prikupljaju prema standardiziranoj metodologiji i mogu se uspoređivati sa podacima iz drugih evropskih zemalja, čime NATMIXFOR doprinosi evropskim istraživanjima i omogućava primjenu principa klimatski pametnog šumarstva širom Evrope - istakla je Memišević Hodžić.
Specifičnosti bosanskohercegovačkih šuma, kazala je, leže u tome što veliki dio njih ima prirodno porijeklo, mješovit sastav i raznodobnu strukturu.
- Takve karakteristike čine naše šume posebno vrijednim resursom, jer povećavaju njihovu otpornost i sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama, čime one igraju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta i stabilnosti ekosistema - istakla je učesnica na naučno-istraživačkom projektu NATMIXFOR Mirzeta Memišević Hodžić.
(FENA) D. Ć.
