prijava
BEOGRAD, 17. ožujka (FENA) - Izvjestitelj za Srbiju u Europskom parlamentu Tonino Picula kazao je u utorak u Bruxellesu kako ukupan tempo procesa pristupanja Srbije Europskoj uniji (EU) stagnira već godinama dok je situacija izrazito polarizirana i puna tenzija.
"Od usvajanja našeg prošlogodišnjeg izvješća o Srbiji do danas, stanje u zemlji dodatno se pogoršalo. Situacija je izrazito polarizirana i puna tenzija. Ukupan tempo procesa pristupanja EU već stagnira godinama", kazao je Picula u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta (AFET), gdje se raspravljalo o nacrtu godišnjeg izvješća o Srbiji.
Prema njegovim riječima, Srbija kao zemlja kandidatkinja mora se sustavno i odlučno opredijeliti prema članstvu u Europskoj uniji koje često deklarira.
"Deklarativna opredjeljenja u ovim okolnostima više se ne mogu uzimati kao ozbiljna politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija od nekih evropskih aktera. Nisu donijela rezultate u transformaciji zemlje, već su je, nažalost, samo udaljila od članstva", rekao je Picula.
"Iako je Srbija istakla da članstvo u Europskoj uniji predstavlja njen strateški cilj, vidimo da preuzete obveze često nemaju potvrdu u praksi, kao u slučaju neodlaska na samit Europske unije i Zapadnog Balkana u prosincu prošle godine, ali i sudjelovanja na vojnoj paradi u Moskvi prošlog svibnja", dodao je Picula.
Govoreći o slobodi medija, izvjestitelj za Srbiju je ocijenio da je slika stanja u ovom polju "zastrašujuća na više razina" te je osudio je eskalaciju napada i zastrašivanja novinara, koji, kako ocjenjuje, "zemlju vraćaju u neka turobna vremena".
Predstavnici europskih institucija, Europske komisije i Službe za vanjske poslove (EEAS), koji su sudjelovali u raspravi, upozorili su da će ukupni tempo pregovora o pristupanju Srbije i dalje biti određen napretkom u vladavini prava i odnosima s Kosovom, prenosi Radio Slobodna Europa.
"Stopa usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU iznosi 65 posto. To očigledno nije dovoljno i jasno smo stavili do znanja Srbiji da očekujemo dosljednije i održivije usklađivanje, posebno u vezi s restriktivnim mjerama EU poduzetim u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu", upozorila je predstavnica EEAS-a Anne Kemppainen, naglašavajući da se odnosi sa Rusijom ne mogu odvijati kao i obično.
"EU želi računati na Srbiju kao pouzdanog europskog partnera i dobrog susjeda u regiji zapadnog Balkana, koji doprinosi stabilnosti i pomirenju. To znači uzdržavanje od postupaka ili izjava koje su u suprotnosti s vanjskom politikom EU i strateškim pitanjima", dodala je predstavnica EEAS-a.
Napredak Srbije u pristupanju Europskoj uniji posljednjih godina je zaustavljen osobito kada je riječ o vladavini prava i demokraciji, stoji u nacrtu izvješća.
"Žalimo zbog činjenice da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u Uniji u mnogim drugim pregovaračkim poglavljima", stoji u izvješću za zemlju koja nije otvorila ni jedno pregovaračko poglavlje u posljednje četiri godine.
Srbija je počela pregovore o pristupanju Europskoj uniji u siječnju 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva i jedina je zemlja kandidatkinja koja nije uvela sankcije Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.
U Srbiji često ističu kako je članstvo u Uniji njen strateški cilj, no izrečene obveze često se ne odražavaju u praksi, što je potvrđuje i činjenica da najviši predstavnici Srbije nisu prisustvovali samitu EU–Zapadni Balkan u prosincu 2025. godine, stoji u izvješću u kojem se također odbacuju navodi srpskih čelnika da su EU i neke od njenih država članica bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda od studenog 2024. godine, s ciljem izazivanja "obojene revolucije".
Također Europski parlament oštro osuđuje nezakonito uhićivanje i protjerivanje građana Europske unije koji su u svojim izjavama podržavali studente u blokadi.
"Europski parlament osuđuje neprihvatljivo ponašanje, uvrede i negativnu retoriku upućenu članovima Europskog parlamenta i drugim političkim akterima, uključujući članove misije Odbora za vanjske poslove u Srbiji u siječnju 2026. godine", navodi se u nacrtu izvješća o Srbiji u kojem se izražava zabrinutost zbog produbljivanja političke krize u zemlji koju potresaju masovni prosvjedi koji "odražavaju reakciju građana Srbije na sustavnu korupciju i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti".
U dokumentu se izražava podrška pravu svih građana Srbije, uključujući studente, na mirne prosvjede kako bi pozvali na odgovornost i demokratske reforme izravno povezane s vladavinom prava te se osuđuje prekomjerna uporaba sile, policijsko nasilje, uhićivanje, politički progon, kojima su bili izloženi demonstranti, studenti, aktivisti i novinari.
Nakon rasprave u Odboru za vanjske poslove, izvješće bi, uz dopune amandmanima, trebalo biti usvojeno a tijekom godine na jednoj od plenarnih sjednica također nakon glasovanja postaje rezolucija Europskog parlamenta.
(FENA) D. P.
