prijava
SARAJEVO, 15. aprila (FENA) – World Innovation and Change Management Institute (WICMI), Udruženje filmske industrije UFI i Udruženje za zaštitu prava proizvođača fonograma Fonogram organizovali su danas u sarajevskoj Vijećnici konferenciju posvećenu aktuelnim pitanjima zaštite i provedbe autorskog i srodnih prava u Bosni i Hercegovini.
Konferencija je organizovana zbog naglih promjena uzrokovanih svakodnevnim napretkom umjetne inteligencije, dok Bosna i Hercegovina još nije regulirala zakonske okvire u ovoj oblasti, što ostavlja velik prostor manipulativnog djelovanja u medijskoj, muzičkoj i filmskoj industriji.
Izvršni direktor Federalna novinska agencija (FENA) i panelist Elmir Huremović kazao je da vještačka inteligencija više nije samo tehnološki trend, već da danas redefiniše način kreiranja autorskog djela.
Nakon više od 30 godina iskustva u produkciji, medijima i novim tehnologijama, Huremović je naveo da je prilično siguran kako vještačka inteligencija ne predstavlja samo klasični tehnološki napredak, već suštinsku konceptualnu promjenu pristupa kreiranju jednog djela.
- Vještačka inteligencija, odnosno takozvani „generative AI“, koristi se u različitim aspektima ljudskog djelovanja – u nauci, umjetnosti i privatnoj sferi – te omogućava kreiranje sadržaja koji su gotovo vjerni originalima ili toliko autentični da obični konzumenti često nisu u stanju primijetiti razliku – rekao je.
Govoreći o zakonskoj regulativi, naglasio je da zakoni o autorskim i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini, ali i šire, u pravilu postavljaju čovjeka kao autora djela, dok vještačka inteligencija pomjera te granice i stvara značajnu konfuziju u sistemu.
Kao jedan od najznačajnijih zakonskih akata donesenih u proteklom periodu naveo je „EU Artificial Intelligence Act“, koji predstavlja prvi korak u regulisanju ove problematike. Međutim, prema njegovim riječima, taj akt primarno propisuje označavanje jasne distinkcije u objavljenim sadržajima koji su urađeni uz pomoć umjetne inteligencije i onih koji nisu.
– On doprinosi rješavanju ovog problema, ali se ne tiče suštine. Važan je korak, ali još uvijek nije doživio punu implementaciju, koja je planirana tek za 2027. godinu. Vještačka inteligencija razvija izuzetno brzo, zbog čega svi normativni akti koji su u pripremi često kasne i nisu u stanju pretpostaviti sve moguće implikacije koje donose nove tehnologije poput AI-ja – kazao je Huremović.
U tom kontekstu posebno je ukazao na zloupotrebe sadržaja, jer još uvijek nisu jasno definisani mehanizmi za utvrđivanje autentičnosti označavanja, niti je precizirano ko i na koji način vrši provjeru.
Huremović smatra da je možda najveći problem danas vezan za društvene mreže, gdje se generativna vještačka inteligencija koristi u velikom obimu i gdje je moguće kreirati autentične videozapise ili slike.
– Postavlja se pitanje kako su ti alati vještačke inteligencije došli do tog stadija, pored činjenice da iziskuju ogromnu količinu električne energije. Mašinskim učenjem AI kreira novo djelo koje na neki način djeluje originalno, ali su u osnovi korištena autorska prava stvarnih autora – kazao je.
Naglasio je da je riječ o kompleksnoj problematici koja se ne tiče samo zakona, već svih učesnika u ovom procesu – od producenata, preko pravnika do stručnjaka koji se bave zaštitom autorskih prava.
Govoreći o medijima, Huremović je naveo da su alati vještačke inteligencije poželjni i potrebni jer mogu optimizirati procese, poboljšati kvalitet sadržaja te uštedjeti vrijeme i novac, a slična je situacija i u filmskoj i muzičkoj produkciji.
Ipak, dodao je da se otvara pitanje kako kontrolisati te alate da budu isključivo u funkciji čovjeka i njegove kreativnosti, a ne da mašine samostalno kreiraju sadržaj.
– Vrlo brzo ćemo, ako već nismo, doći u situaciju da javno mnijenje počne sumnjati u sve što vidi u medijima, što može imati velike implikacije za ozbiljne medijske kuće poput FENA-e – upozorio je.
Istakao je da su jasna pravila i kontrolni mehanizmi ključni u upotrebi vještačke inteligencije, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u svijetu.
– Ključno pitanje je ko je autor, šta je stvarni sadržaj i kako definisati autorska prava. Suština je i u kredibilitetu i povjerenju konzumenata prema sadržaju koji se objavljuje – kazao je Huremović i dodao da o tim problemima treba otvoreno govoriti, te raspravljati o izazovima koje donose nove tehnologije.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina u određenoj mjeri ima prednost jer njen sistem još nije u potpunosti uređen, što joj omogućava da se ugleda na primjere iz zemalja regiona, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država i razvije zakonski model prilagođen vlastitim potrebama, ali i dovoljno fleksibilan da prati tehnološki razvoj.
– Potrebno je objediniti znanje i iskustvo stručnjaka iz različitih oblasti i zakonodavcima na pravi način predstaviti ovaj problem. Ovo nije samo tehnološka revolucija, već proces koji može promijeniti način razmišljanja, ulogu čovjeka i strukturu društva – naglasio je.
Govoreći o razvoju umjetne inteligencije, Huremović je istakao da je njen razvoj u velikoj mjeri usmjeren na kreativne djelatnosti.
– Uz pomoć generativne umjetne inteligencije ne možemo dobiti vodoinstalatera, električara ili snimatelja, ali se dovode u pitanje brojna kreativna zanimanja. Zbog toga smatram da je organizacija ovakvih događaja izuzetno značajna i nadam se da FENA može biti aktivni učesnik i nosilac inicijativa koje se bave ovom problematikom, kako bi se pitanje regulacije umjetne inteligencije riješilo što prije – zaključio je Huremović.
Konferencija je okupila ključne domaće i međunarodne stručnjake i predstavnike industrije, uključujući IFPI i AGICOA, kao i predstavnike nacionalne industrije.
Teme koje je konferencija obuhvatila su „uticaj umjetne inteligencije na muzičku i filmsku industriju“, „kolektivno ostvarivanje srodnih prava u Bosni i Hercegovini i regionu“, te „odnos nosilaca prava i korisnika – praksa i izazovi“.
(FENA) H. D.
