- Pokazali smo da zapošljavanje daje bolje rezultate kada institucije, poslodavci, obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva i lokalne zajednice rade zajedno - kazala je Selesković za Fenu.

Samo kroz drugu fazu projekta više od 2.300 nezaposlenih osoba steklo je nova znanja i vještine, dok je oko 870 osoba pronašlo zaposlenje ili pokrenulo vlastiti biznis.

- Međutim, jednako važan rezultat jeste to što su lokalne zajednice dobile model saradnje koji mogu nastaviti koristiti i nakon završetka projekta - naglasila je.

Govoreći o značaju lokalnih partnerstava za zapošljavanje, Selesković ističe da se tržište rada mijenja brže nego ikada. Poslodavci traže nova znanja i vještine, demografske promjene postaju sve izraženije, a mnoge lokalne zajednice suočavaju se s nedostatkom radne snage.

- Kroz deset godina podrške EU lokalnim partnerstvima za zapošljavanje pokazalo se da se na ovakve izazove može odgovoriti jedino zajedničkim djelovanjem. Javne službe za zapošljavanje, obrazovne ustanove, poslodavci, organizacije civilnog društva i lokalne zajednice zajedno planiraju razvoj vještina i zapošljavanja, a upravo takav partnerski pristup donosi održive rezultate - rekla je Selesković.

Prema njenim riječima, jedan od najvećih izazova tržišta rada danas je nesklad između potreba poslodavaca i vještina osoba koje traže posao.

- Obrazovni sistem, službe za zapošljavanje i privreda često planiraju svoje aktivnosti odvojeno, zbog čega nastaje nesklad između vještina koje ljudi imaju i onih koje poslodavci traže - pojasnila je.

Lokalna partnerstva, dodala je, upravo taj jaz pokušavaju premostiti.

- Poslodavci učestvuju u definiranju potrebnih zanimanja, obrazovne ustanove prilagođavaju programe obuke, a javne službe za zapošljavanje povezuju ljude s konkretnim prilikama - istaknula je Selesković.

Naglasila je i da se uloga javnih službi za zapošljavanje značajno mijenja te da one više nisu samo mjesto gdje se vode evidencije nezaposlenih, već da danas, kako je kazala, sve više postaju savjetnici građanima i partneri poslodavcima.

Kroz projekat je, dodala je, rađeno na jačanju njihovih kapaciteta kako bi bolje analizirale potrebe tržišta rada, pružale kvalitetnije usluge i aktivnije učestvovale u razvoju lokalnih politika zapošljavanja.

Posebna pažnja u okviru projekta posvećena je osobama koje teže dolaze do zaposlenja, među kojima su žene, mladi, dugoročno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, povratnici i pripadnici manjinskih grupa.

- Posebno nas raduje što su mnogi od njih, nakon godina provedenih na evidencijama nezaposlenih, dobili priliku steći nova znanja, pronaći zaposlenje ili pokrenuti vlastiti posao - kazala je Selesković.

Ona je naglasila da rezultati ostvareni uz podršku EU i MOR-a potvrđuju da aktivne politike zapošljavanja daju najbolje rezultate kada su prilagođene stvarnim potrebama ljudi i kada se provode kroz partnerstvo institucija, poslodavaca, obrazovnog sistema i lokalnih zajednica.

Jedan od najupečatljivijih rezultata projekta je broj novoosnovanih malih biznisa. Direktno kroz projekat registrovano je 306 novih malih biznisa.

- Interes za samozapošljavanje bio je veći nego što smo očekivali. To nije važan rezultat samo za pojedince koji su pokrenuli vlastiti posao, već i za lokalne zajednice, jer svaki novi biznis doprinosi lokalnoj ekonomiji i može otvoriti prostor za nova radna mjesta - istaknula je Selesković.

Govoreći o dostojanstvenom radu, Selesković je naglasila da taj pojam znači mnogo više od formalnog zaposlenja.

- On podrazumijeva sigurno radno mjesto, poštivanje prava radnika, dobre uvjete rada i zaradu od koje radnik i njegova porodica mogu dostojanstveno živjeti. Nije dovoljno govoriti samo o broju zaposlenih. Moramo govoriti i o kvalitetu radnih mjesta, jer upravo kvalitet rada utječe na zadovoljstvo ljudi i dugoročnu održivost tržišta rada - rekla je.

Komentirajući odlazak radne snage iz BiH, Selesković je kazala da su migracije kompleksno pitanje i da nijedan projekat ne može zaustaviti taj proces.

- Ali ono što može jeste ponuditi ljudima realnu perspektivu u njihovim lokalnim zajednicama. Ljudi često ne odlaze samo zbog nedostatka posla. Odlaze kada ne vide priliku da grade svoju budućnost. Zato je važno stvarati kvalitetna radna mjesta, razvijati vještine koje tržište traži i pružiti podršku ljudima koji žele pokrenuti vlastiti posao - naglasila je.

Nakon završetka projekta LEP II, kako je istaknula, ostaju lokalna partnerstva za zapošljavanje, lokalni akcioni planovi zapošljavanja, certificirani programi obuke, akreditirani pružaoci obrazovanja odraslih i ojačani kapaciteti javnih službi za zapošljavanje.

Završni događaj kojim se obilježava deset godina lokalnih partnerstava za zapošljavanje bit će održan 22. i 23. juna u Sarajevu, u Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina. Tokom dva dana bit će predstavljeni rezultati ostvareni širom BiH, kao i priče ljudi koji su, zahvaljujući podršci lokalnih partnerstava, pronašli posao, stekli nova znanja ili pokrenuli vlastiti biznis.

- Želimo pokazati da iza svake statistike stoje ljudi. Istovremeno ćemo otvoriti stručni dijalog o budućnosti tržišta rada, ulozi javnih službi za zapošljavanje i tome kako iskustva stečena kroz lokalna partnerstva mogu postati dio sistemskih rješenja - najavila je Selesković.

Njena poruka donosiocima odluka je da se lokalna partnerstva za zapošljavanje ne trebaju posmatrati kao projekat koji završava, nego kao model koji treba dalje razvijati.

- Ako želimo bolje rezultate na tržištu rada, potrebno je sistemski povezati javne službe za zapošljavanje, obrazovanje, poslodavce i lokalne zajednice, osigurati stabilnu podršku aktivnim mjerama zapošljavanja i donositi odluke na osnovu podataka. Rezultati ostvareni tokom proteklih deset godina pokazuju da partnerstvo funkcionira. Sada je vrijeme da ono postane dio sistema - zaključila je Selesković.

Od 2016. godine podržano je 45 lokalnih partnerstava za zapošljavanje, dok je kroz drugu fazu projekta LEP II podržano 26 partnerstava. Više od 2.300 osoba završilo je programe obuke kroz LEP II, a oko 870 osoba je zaposleno ili samozaposleno.

Kroz projekat je registrirano 306 novih malih biznisa, dok je više od 50 lokalnih zajednica uključeno u provedbu partnerstava koja okupljaju skoro 300 partnera iz cijele Bosne i Hercegovine.

(FENA) D. J.