prijava
Poštovani korisnici, u vijesti emitiranoj pod naslovom „U Mostaru održana konferencija o novom financijskom okviru EU-a za razdoblje 2028. – 2034.“ pogrešno je navedeno ime ravnatelja Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke. Umjesto Ivan Jurić treba stajati Ivan Jurilj. Molimo korisnike da koriste korigiranu vijest koju ponavljamo u cijelosti:
MOSTAR, 1. rujna (FENA) – Na kampusu Sveučilište u Mostaru u utorak je održana regionalna konferencija „EU politike i financijska perspektiva 2028.–2034.“.
Konferencija je bila posvećena budućnosti europskih politika i financijskih instrumenata, s posebnim naglaskom na nadolazeće financijsko razdoblje Europske unije 2028. – 2034.
Ravnatelj Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke Ivan Jurilj naglasio je važnost otvaranja tema koje se tiču budućih politika Europske unije, istaknuvši kako se one izravno reflektiraju na Bosnu i Hercegovinu.
– Ova tema u ovom trenutku posebno je važna zato što je Bosna i Hercegovina još uvijek u stanju političkih blokada u procesu europskih integracija. Pred nama je izrada novih strategija – od općinskih i gradskih, preko županijskih, do federalne razine – gdje se otvara prostor da naše prioritete i potrebe ugradimo u kontekst europskih politika i novoga financijskog okvira Europske unije – kazao je Jurilj.
Naglasio je važnost pravodobnog pokretanja dijaloga u Bosni i Hercegovini o proračunu Europske komisije za sljedeće financijsko razdoblje (2028. – 2034.).
– Izuzetno je važno unaprijed vidjeti kakvi su trendovi i u kojem pravcu ide politika Europske unije, kako će u sljedećem financijskom razdoblju funkcionirati njezini instrumenti te kakva će biti uloga država pristupnica, a samim time i Bosne i Hercegovine – poručio je Jurilj, dodavši kako je konferencija prigoda da se iz prve ruke, od europskih zastupnika, čuju smjernice budućih transformacija europskih fondova.
Više od 130 milijuna eura europskih projekata
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije RH Nataša Mikuš Žigman ukazala je na važnost prekogranične i bilateralne suradnje.
– Kroz programe prekogranične suradnje partneri iz Hrvatske i BiH do sada su realizirali 117 projekata ukupne vrijednosti gotovo 130 milijuna eura. Uz to, Vlada RH od 2021. godine iz vlastitog proračuna provodi i program potpore kroz koji je realizirano 370 projekata u vrijednosti od 15 milijuna eura – istaknula je Mikuš Žigman.
Dodala je kako je ključno da Hrvati, kao konstitutivan narod u BiH, ravnopravno sudjeluju u kreiranju i provedbi europskih politika i projekata.
– Europa se ne događa samo u Bruxellesu, Europa se ne događa u našim gradovima i općinama. Cilj svih ovih programa jest stvaranje uvjeta za kvalitetniji život naših građana. Cilj je osigurati bolju infrastrukturu, radna mjesta i uvjete za ostanak mladih ljudi na ovim prostorima – poručila je Mikuš Žigman.
Hrvatsko iskustvo pomoći će Bosni i Hercegovini
Ključni zadatak Republike Hrvatske je prenijeti svoje iskustvo Bosni i Hercegovini u upravljanju fondovima Europske unije kako bi joj se pomoglo u korištenju europskih sredstava i izbjegavanju početničkih pogrešaka, poručio je hrvatski eurozastupnik i izvjestitelj za nove nacionalne i regionalne partnerske planove Karlo Ressler.
Po njegovim riječima, bez obzira na vanjsku granicu Europske unije prema Bosni i Hercegovini, područje dviju država u akademskom, prometnom, energetskom i gospodarskom smislu čini jedinstven razvojni prostor.
– Logika financiranja Europske unije mijenja se na način da sredstva više neće biti klasična pretpristupna pomoć, nego će primarni cilj biti priprema država kandidatkinja da postanu sposobne i funkcionalne. U tom kontekstu, sve više će dolaziti do izražaja spremnost država za provedbu nužnih institucionalnih reformi – dodao je Ressler.
Istaknuo je kako će se europska sredstva – kako za države članice, tako i za kandidatkinje – ubuduće izravno vezati uz konkretne rezultate i reforme koje države uspiju provesti, a što će se izravno reflektirati na kvalitetu života građana.
(FENA) R. G.
