Naglasila je da se demokratske institucije ne mogu zaštititi isključivo državnim mjerama, već su za njihovu otpornost presudni informirani građani, nezavisni mediji, transparentnost političkih procesa i sposobnost prepoznavanja manipulacija, zbog čega je neophodno da i zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji budu uključene u evropske mehanizme zaštite demokratije.

Loiseau, koja predvodi delegaciju Evropskog parlamenta u trodnevnoj posjeti Sarajevu, istaknula je da Rusija već godinama provodi aktivnosti usmjerene na utjecaj na političke procese drugih država, a da su takve aktivnosti dodatno intenzivirane nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

Prema njenim riječima, riječ je o namjernoj i dugoročnoj politici Ruske Federacije, čiji se ciljevi mogu prepoznati i u strateškim dokumentima ruskih vojnih struktura, kao i u javnim istupima predsjednika Vladimira Putina.

- Rusija je već godinama veoma aktivan akter stranog uplitanja. To nije neutemeljena optužba, već odlučna i namjerna politika Ruske Federacije. Dovoljno je pročitati strateške dokumente ruskih generala ili govore Vladimira Putina. On smatra prirodnim da se miješa u političke sisteme drugih suverenih država - kazala je Loiseau.

Naglasila je da ruske aktivnosti nisu ograničene na zemlje koje se nalaze u neposrednoj blizini Rusije, već predstavljaju izazov za evropske demokratije u cjelini.

Pozivajući se na analize Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), Loiseau je navela da je Ukrajina najizloženija ruskom djelovanju, dok je Francuska druga zemlja po pogođenosti dezinformacijama, odmah nakon Ukrajine.

- Bila bih veoma iznenađena kada biste mi rekli da Rusija nije zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu. Bili biste izuzetak. Sumnjam da je Zapadni Balkan imun na takvo uplitanje, kao što sumnjam da je Bosna i Hercegovina imuna - istaknula je.

Ipak, naglasila je da nije njena uloga da unaprijed procjenjuje razmjere ruskog utjecaja u BiH niti da donosi zaključke prije nego što se sagledaju iskustva domaćih institucija i drugih relevantnih aktera.

Upravo je prikupljanje takvih informacija jedan od ključnih ciljeva posjete delegacije Evropskog parlamenta, koja tokom boravka u Sarajevu razgovara s predstavnicima vlasti, parlamentarcima, akademskom zajednicom, organizacijama civilnog društva i medijima.

Govoreći o načinima na koje strani akteri ostvaruju utjecaj unutar drugih država, Loiseau je posebno upozorila na ulogu domaćih političkih i društvenih struktura koje mogu poslužiti kao posrednici za širenje stranih interesa.

Podsjetila je da se tom temom bavila i u knjizi o stranom uplitanju, objavljenoj 2022. godine, čije je jedno poglavlje naslovila "Korisni idioti su među nama".

- Strano uplitanje nema utjecaja ako ne postoje domaći posrednici. Ako ste strana država koja želi utjecati na unutrašnju debatu neke suverene zemlje, tražite takve posrednike. Onog trenutka kada ih pronađete, vaš posao postaje mnogo lakši -kazala je.

Pritom je naglasila da je neophodno jasno razlikovati legitimne političke razlike i pluralizam mišljenja od prikrivenog djelovanja u interesu stranih aktera.

Demokratija, kako je istaknula, podrazumijeva pravo građana na različite poglede o budućnosti vlastite zemlje, ali se to pravo ne smije poistovjećivati s propagandom, korupcijom ili djelovanjem posredstvom prikrivenih struktura koje zastupaju interese drugih država.

Zbog toga smatra da je jedan od najvažnijih odgovora na hibridne prijetnje povećanje transparentnosti i upoznavanje javnosti s metodama koje koriste akteri odgovorni za štetno strano uplitanje.

- Najbolji lijek protiv stranog uplitanja ne nalazi se u djelovanju države, već u svijesti svakog pojedinca. Kada imate kvalitetne informacije o onome što se događa, možete donijeti informiranu odluku i samostalno birati - poručila je Loiseau.

Objašnjavajući zašto je Specijalni odbor Evropskog parlamenta za Evropski demokratski štit odlučio posjetiti Bosnu i Hercegovinu, navela je da je Odbor uspostavljen kako bi procjenjivao prijetnje demokratskim sistemima i razmatrao načine odgovora na napade koji dolaze od stranih ili domaćih, državnih ili nedržavnih aktera.

Naglasila je da se takve procjene ne odnose samo na države članice Evropske unije, nego i na zemlje kandidatkinje, jer su demokratski sistemi širom Evrope izloženi međusobno povezanim izazovima.

- Svi smo u istom čamcu. Svi imamo svoje ranjivosti i suočavamo se s akterima koji žele oslabiti naše demokratije - kazala je.

Istaknula je da je potpuno svjesna specifičnosti političkog i institucionalnog uređenja Bosne i Hercegovine te da ih ne potcjenjuje, ali da zaštita demokratskih procesa predstavlja zajednički evropski zadatak.

- Niko ovdje ne drži lekcije niti sebe predstavlja kao primjer koji drugi trebaju slijediti. Procjenjujemo situaciju u različitim zemljama, učimo iz iskustava i razmjenjujemo dobre prakse. To je razlog zbog kojeg smo došli u Bosnu i Hercegovinu - naglasila je Loiseau za Fena EU.

Osvrnuvši se na Opće izbore održane u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine, Loiseau je pohvalila organizaciju izbornog procesa, posebno upotrebu novih tehnologija, za koju smatra da je doprinijela jačanju povjerenja građana u izbore.

Prema njenom utisku, ocjene o kvalitetu organizacije izbornog procesa bile su pozitivne među različitim političkim akterima i u oba entiteta.

- Ono što je bilo impresivno jeste uvođenje novih tehnologija. Moj lični utisak je da je to povećalo povjerenje u izborni proces širom političkog spektra i među entitetima. Ljudi govore da je sve proteklo dobro i smatram da je to veoma veliko postignuće koje treba pohvaliti - kazala je.

Međutim, upozorila je da se zaštita integriteta izbora ne može ograničiti samo na tehničku organizaciju glasanja i prebrojavanja glasova.

Izborni proces, istaknula je, počinje mnogo prije izbornog dana i obuhvata cjelokupno informacijsko okruženje u kojem građani oblikuju političke stavove i donose odluke.

Posebnu opasnost u tom kontekstu predstavljaju govor mržnje, dezinformacije i manipulacije na internetu, koje mogu utjecati na javnu raspravu i povjerenje u demokratske institucije.

Loiseau je ukazala na evropska regulatorna rješenja, posebno Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act) i Akt o umjetnoj inteligenciji (Artificial Intelligence Act), kao instrumente kojima Evropska unija nastoji umanjiti rizike povezane s digitalnim prostorom.

Naglasila je da cilj tih propisa nije cenzuriranje različitih političkih mišljenja, nego suzbijanje manipulativnih obrazaca ponašanja na digitalnim platformama.

- Ne radi se o sadržaju, nego o ponašanju. Kada platforme uoče neautentične i zlonamjerne manipulacije, moraju reagirati. Ako to ne učine, Evropska komisija može od njih zahtijevati da poduzmu mjere, a ukoliko ni tada ne postupe, mogu biti sankcionirane - objasnila je.

Smatra da bi Bosna i Hercegovina, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, trebala ozbiljno razmotriti usklađivanje domaćeg zakonodavstva s evropskim propisima u digitalnoj oblasti, jer bi to doprinijelo dugoročnijoj zaštiti demokratskih procesa.

Govoreći o konkretnim mogućnostima evropske podrške BiH, Loiseau je naglasila da države kandidatkinje zauzimaju posebno mjesto u preporukama Specijalnog odbora za Evropski demokratski štit.

Kako je pojasnila, one se nerijetko nalaze na prvoj liniji suočavanja sa stranim uplitanjem, pri čemu određene operacije usmjerene protiv zemalja kandidatkinja istovremeno mogu imati za cilj slabljenje same Evropske unije.

- Od samog početka preporučivali smo da se posebna pažnja posveti zemljama kandidatkinjama, jer se one nalaze na prvoj liniji stranog uplitanja. Ponekad, iako ne uvijek, prijetnje i napadi usmjereni protiv tih zemalja zapravo su osmišljeni kako bi oslabili Evropsku uniju - upozorila je.

Međutim, naglasila je da konkretni oblici saradnje moraju polaziti od potreba i opredjeljenja svake zemlje.

- Za razliku od novih imperijalističkih sila, Evropska unija ništa ne nameće, ne prisiljava i ne vrši pritisak. Sve mora polaziti od onoga što određena zemlja želi - kazala je.

Kao jednu od konkretnih mogućnosti izdvojila je Evropski centar za demokratsku otpornost, inicijativu Evropske komisije usmjerenu na razmjenu iskustava, jačanje institucionalnih kapaciteta i organiziranje stručnih obuka.

Centar je otvoren za saradnju s državama članicama Evropske unije, ali i zemljama kandidatkinjama, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Evropska komisija je 13. oktobra potvrdila uključivanje BiH i drugih partnera iz procesa proširenja u saradnju s Centrom, čime su otvorene mogućnosti njihovog učestvovanja u zajedničkim projektima za prepoznavanje stranog informacijskog uplitanja, jačanje demokratske otpornosti i zaštitu aktera demokratskog života.

Loiseau smatra da takvi mehanizmi, zajedno s usklađivanjem digitalnog zakonodavstva s evropskim standardima, mogu predstavljati važan doprinos jačanju demokratskih institucija u BiH.

Ipak, istaknula je da odgovornost za očuvanje demokratije ne pripada samo državnim institucijama.

- Podrška nezavisnosti medija nešto je što bi Evropska unija trebala pružati u najvećoj mogućoj mjeri. Isto se odnosi i na podršku snažnim organizacijama civilnog društva, jer demokratija ne počinje i ne završava izborima. Ona je mnogo više od toga, a mediji u tome imaju posebno važnu ulogu -naglasila je.

Govoreći o položaju nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu, Loiseau je ukazala da politički i ekonomski pritisci na medije nisu specifičnost samo ovog regiona, nego problem s kojim se suočavaju medijske kuće širom Evrope.

Zbog toga smatra da Evropska unija mora nastaviti unapređivati vlastite mehanizme zaštite medijskih sloboda, a stečena iskustva i standarde dijeliti sa zemljama kandidatkinjama.

Posebno je izdvojila Evropski akt o slobodi medija (European Media Freedom Act), koji predstavlja važan korak prema jačanju uredničke nezavisnosti i zaštiti medijskog pluralizma.

- Mislim da je Evropski akt o slobodi medija bio veoma pozitivan prvi korak koji treba provesti u državama članicama i podijeliti sa zemljama kandidatkinjama - kazala je.

Jednim od ključnih preduvjeta medijske nezavisnosti smatra transparentnost vlasničke strukture medija, ali i jasnu razdvojenost između vlasničkih interesa i profesionalne slobode novinara.

Upozorila je da formalno postojanje različitih medija nije dovoljno ukoliko uredničke odluke ostaju pod utjecajem političkih ili ekonomskih centara moći.

Posebnu pažnju posvetila je ulozi algoritama društvenih mreža u oblikovanju javnog informiranja, upozoravajući da digitalne platforme često daju veću vidljivost emocionalno nabijenim i polarizirajućim sadržajima nego profesionalnom novinarstvu.

- Moramo napredovati prema tome da na društvenim mrežama istinitost zamijeni viralnost. Drugim riječima, profesionalno novinarstvo treba biti vidljivije od neprofesionalnog sadržaja - poručila je.

Naglasila je da se snažno protivi svakom obliku cenzure, ali smatra da sadašnji način funkcioniranja algoritama doprinosi širenju podjela i manipulativnih sadržaja.

- Trenutno algoritmi digitalnih platformi daju veću vidljivost emocijama, podjelama, ogorčenju i bijesu nego profesionalnom sadržaju - upozorila je.

Kao primjer mogućeg odgovora na takav problem navela je inicijativu Journalism Trust Initiative, koju razvija organizacija Reporteri bez granica, a koja je usmjerena na prepoznavanje i promoviranje profesionalnih novinarskih standarda.

Prema njenom mišljenju, digitalne platforme trebalo bi poticati da profesionalnim medijima osiguraju veću vidljivost, bez uklanjanja ili cenzuriranja drugih sadržaja.

- Kada otvorite svoju omiljenu društvenu mrežu, prve informacije koje vidite trebale bi dolaziti iz profesionalnog novinarstva. Ne govorimo o brisanju ili cenzuriranju drugih sadržaja, nego o tome da kvalitetne i profesionalno pripremljene informacije dobiju odgovarajuće mjesto - objasnila je u razgovoru za Fena EU.

Loiseau je naglasila da je zaštita demokratskih institucija trajni proces koji zahtijeva saradnju državnih institucija, medija, civilnog društva i samih građana.

(FENA) D. J.