NEUM, 18. studenoga (FENA) - Općina Neum odabrana je za sudjelovanje u europskom CLIMAAX projektu, u okviru kojeg dobiva financijsku i tehničku podršku za izradu procjene klimatskih rizika (CRA) na lokalnoj razini, uključujući rizike poput porasta razine mora, suša, poplava i ekstremnih vremenskih nepogoda.
Ovaj projekt financiran je kroz program Horizon Europe i provodi se u okviru EU Misije za prilagodbu klimatskim promjenama, a cilj mu je pomoći lokalnim zajednicama u razumijevanju rizika klimatskih promjena te razvijaju učinkovite strategije prilagodbe za zaštitu okoliša i sigurnosti stanovništva, priopćeno je iz Općine Neum.
Neum koristi CLIMAAX metodološki okvir i alate za procjenu klimatskih rizika, uz stručnu podršku međunarodnog konzorcija koji okuplja vodeće institucije iz područja upravljanja rizicima, zaštite okoliša i civilne zaštite.
Na radionici održanoj u utorak predstavljeni su završni rezultati projekta i mjere prilagodbe na klimatske promjene za Općinu Neum.
Načelnik Neuma Dragan Jurković naglasio je kako je projekt dobio izvrsne ocjene i da će biti predstavljen na završnici koja će se održati u Bruxellesu te naglasio kako je od iznimne važnosti za ovu općinu.
Predavač Zoran Mateljak pružio je kratki osvrt na rad u okviru CLIMAAX projekta kazavši da se prepoznate mjere provode u više europskih zemalja, a da je cilj samog projekta standardizirati pristup borbi protiv klimatskih promjena.
Ivan Vučković predstavio je mjere prilagodbe na klimatske promjene za očuvanje bioraznolikosti na području Općine Neum.
Porastom temperatura u suvremenom dobu, javlja se ugroza za ekosustave što utječe na samu proizvodnju hrane.
Napomenuo je kako zaleđe općine Neum ima jednaku važnost kao i priobalni pojas te kako upravljačke mjere trebaju biti usuglašene na svim razinama odlučivanja.
Na temu mjera za ublažavanje i prilagodbe klimatskih rizicima od suše i toplinskim valovima na području općine Neum govorio je Nikola Glamuzina. On je u svom izlaganju naglasio važnost primjene neinvazivnih i ekološki prihvatljivih rješenja, uz minimalne zahvate u okoliš, kao i važnost procesa klimatskog modeliranja, uspostavu odgovarajućih platformi.
O utjecaju klimatskih promjena na zdravlje ljudi govorila je Višnja Bukvić, naglasivši kako je čovjek kao živo biće u središtu klimatskih promjena, a njegov utjecaj je neupitan.
Glavni načini utjecaja na zdravlje stanovništva kroz klimatske promjene su toplinski ekstremi, kojih u suvremeno doba ima sve više. Klimatski ekstremi povećavaju rizik i ubrzavaju prijenos bolesti kao što su virus zapadnog Nila, Zika virus, Denga groznica i slično.
Također, navodi Bukvić, javlja se sve veći problem raznovrsnih alergija, respiratornih bolesti te melanoma uzrokovanog povećanim UV zračenjem kao i veliki utjecaj na mentalno zdravlje.
Sudionike je s izazovima pčelarstva uslijed klimatskih promjena upoznao Dragan Bubalo sa Sveučilišta u Zagrebu.
Istaknuo je značaj oprašivanja s ekonomskog aspekta, ali i činjenicu da trećina hrane koju konzumiramo dolazi od biljaka koje oprašuju kukci.
Naglasio je važnost oprašivača i peludi u ekosustavu te kako globalno zatopljenje zapravo uvelike utječe na pčele, pri čemu sušna ljeta uzrokuju smanjenje prehrane pčela na Mediteranu.
Na temu utjecaja klimatskih promjena na maslinarstvo u Hercegovini govorio je predsjednik hercegovačke udruge uljara i maslinara HUUM Božo Mustapić, koji je naglasio kako su važnost adekvatnog navodnjavanja, zaštite od štetnika i bolesti neke od mjera i načina borbe s klimatskim promjenama.
Kada je riječ o klimatskim promjenama i novim izazovima u vatrogastvu zapovjednik PVP-a Neum Ante Džono prisutne je upoznao s radnom postrojbe i tehničkom opremljenosti vatrogasne postrojbe, a kroz iskustva s terena sudionicima je prikazao kako klimatske promjene imaju sve veći utjecaj, posebice na požarnim područjima.
Osim požara, utjecaj klimatskih promjena vidljiv je i kroz ekstremne padaline u kratkom vremenskom roku, što je zapravo nova klimatska stvarnost ovog doba.
(FENA) I. B.




