U Iranskom kulturnom centru otvorena izložba 'Sebilj' Munira Tufekčića

Tufekčić navodi da je sebilj jedna od najprepoznatljivijih građevina Sarajeva, na Baščaršiji.

U Sarajevu je nekad bilo više sebilja, ali u katastrofalnom požaru 1697. godine uništeni su svi. Jedini preostali sebilj na Baščaršiji, u današnjem obliku je izgrađen davne 1913. godine, i s razlogom važi za značajan spomenik arhitekture svog doba. 
 
- Svojom ljepotom, gordošću i postojanjem, još prkosi vremenu i kao pravi ljepotan pronosi ljepotu bosanske prijestonice – kazao je on. 

Domovina sebilja je Arabija. Njihova gradnja u Bosni i Hercegovini počela je dolaskom Osmanlija. 

Evlija Čelebija, poznati putopisac, prošavši Sarajevom 1660. godine, zabilježio je sljedeće: “Sebilj. – Na tri stotine mjesta postoje sebilji (sebîlhâne) gdje žedni ljudi piju vodu. Oni su podignuti iz ljubavi prema mučenicima sa Kerbele. Većina ih je u čaršiji i na trgu. Impozantni su sebilji Ferhad-pašin, Husrev-begov, Murad-begov, Gâzî ‘Isa-begov i drugih prvaka i uglednih ljudi”. 

Riječ sebilj je arapskog porijekla i označava “zgradu na putu u kojoj ima vode”.  
 
U Iranu, saqqakhaneh je ustvari, ekvivalent sebilju u BiH, i u tradicionalnoj iranskoj arhitekturi predstavlja mali prostor na javnim putevima koji su napravili stanovnici tog mjesta i poslovni ljudi, kako bi se žedni prolaznici napili vode.  

Saqqakhaneh su obično bile velike kamene posude u koje se točila voda za piće i za koje su lancima bili vezani tasovi (male posude za pijenje). 
 
U početku su saqqakhaneh imale uglavnom uslužni aspekt, a njihovi graditelji su ih počeli graditi i održavati uglavnom radi sticanja “savaba” (tj. nagrade od Stvoritelja) zbog sjećanja na šehide Kerbele. 
 
Iranski kulturni centar u Sarajevu također prigodnim programom obilježava Dan perzijske poezije i književnosti, a program je posvećen i perzijskom pjesniku Šahrijaru. Izlagač je Mubina Moker, dobitnica međunarodnog priznanja “Farabi” za najboljeg istraživača u oblasti iranistika i islamske studije. Dobitnica je i Specijalne nagrade "Hasan Kaimija". 
 
Kako je najavljeno, krajem septembra će biti upriličen i program posvećen Dželaluddinu Rumiju, a u oktobra su i “Dani Hafiza Širazija”, jednog od najpoznatijih perzijskih pjesnika.  

(FENA) H. D.

Početna > Kultura