prijava
SARAJEVO, 17. februara (FENA) - Resursni centar za organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini i Centar za studije upravljanja predstavili su danas u Sarajevu Mapu puta i Akcioni plan za "Poglavlje 23B - Temeljna prava" iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj uniji, uz poruku da je ključni izazov u oblasti ljudskih prava dosljedna primjena postojećih zakona i jačanje institucionalnih kapaciteta.
Na izradi dokumenta su radili stručnjaci-saradnici, u konsultacijama s predstavnicima nadležnih institucija i organizacijama civilnog društva koje djeluju u oblasti zaštite ljudskih prava.
Poseban akcenat stavljen je na zabranu diskriminacije, ravnopravnost spolova, prava djece, prava osoba s invaliditetom, slobodu izražavanja i okupljanja, prava manjina te zaštitu ranjivih grupa.
Direktor Centra za studije upravljanja Srđan Blagovčanin kazao je da je Mapa puta sačinjena s ciljem identifikacije stanja u oblasti temeljnih prava u BiH, kako u pogledu zakonodavnog okvira, tako i u pogledu njegove primjene.
- Ovaj dokument ima cilj sagledati trenutno stanje zakonskog okvira u oblasti osnovnih prava, ali i identificirati potrebe za njegovo unapređenje, kako kroz izmjene zakona, tako i kroz unapređenje praksi u implementaciji postojećih propisa - naveo je Blagovčanin.
Prema njegovim riječima, BiH je napravila važan iskorak u usklađivanju zakonodavstva s evropskim i međunarodnim standardima, izuzev segmenta koji se odnosi na provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, što i dalje ostaje otvoreno pitanje.
- Možemo reći da Bosna i Hercegovina ima solidan zakonski okvir, međutim u praksi se javlja dosta problema s njegovom provedbom. To je nešto na čemu će BiH, posebno kroz pregovore u okviru poglavlja 23B, morati intenzivirati napore - istaknuo je.
Naglasio je da se Poglavlje 23B odnosi na suštinska ljudska prava koja građani BiH, u skladu s međunarodnim standardima, imaju pravo ostvarivati.
- Zato je od presudne važnosti da, pored formalnog usklađivanja zakonodavstva, institucije budu dovoljno kapacitirane da dosljedno primjenjuju te standarde, kako bi građani zaista mogli ostvarivati prava koja su im zagarantirana - kazao je Blagovčanin.
Kao glavnu preporuku Mape puta naveo je potrebu da fokus institucija bude na implementaciji međunarodnih standarda koji su već dio zakonodavstva BiH, kroz jačanje kapaciteta i unapređenje međuinstitucionalne saradnje i koordinacije.
Ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur upozorila je da brojni izvještaji, kao i rast broja žalbi koje institucija Ombudsmena zaprima, ukazuju da je proces unapređenja stanja u oblasti ljudskih prava usporen.
- Ako imamo povećanje broja žalbi koje se odnose na vladavinu prava, uključujući slobodu izražavanja, pristup informacijama, zaštitu ličnih podataka, prava ugroženih kategorija i porast predmeta diskriminacije, onda je to zabrinjavajuće i zahtijeva ozbiljnu analizu uzroka - kazala je Džumhur.
Ocijenila je da dio problema leži i u samom zakonodavstvu, navodeći da reforme provođene u cilju evropskih integracija nisu uvijek osigurale punu harmonizaciju s međunarodnim standardima.
Kao primjer je istaknula Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, navodeći da je time zaustavljen proces harmonizacije entitetskih zakona, što je dovelo do nejednakog pristupa ovom pravu za građane.
Ukazala je i na probleme u primjeni novog zakona o zaštiti ličnih podataka te na nedovoljno jačanje institucionalnih kapaciteta.
- Nije dovoljno da se zakoni donesu, mora se osigurati njihova efikasna primjena. Pitanje ugroženih kategorija posebno je osjetljivo, od nasilja nad djecom, prava osoba s invaliditetom, do stanja u ustanovama za smještaj starijih osoba. Preliminarni nalazi do kojih smo došli ukazuju da je stanje u tim ustanovama zabrinjavajuće, posebno imajući u vidu da je prosječna starost stanovništva u BiH veća od 43 godine - navela je.
Dodala je da su ovakvi dokumenti važni kao pomoćni alati za vlasti, naglašavajući da institucije i civilno društvo ne bi trebali biti suprotstavljene strane, jer je zajednički cilj napredak ka članstvu u EU.
- Ako je institucija Ombudsmena u 2025. godini zaprimila hiljadu žalbi više nego 2024. i ako je porast zabilježen u svim oblastima, onda potpisivanje sporazuma samo po sebi nije bilo dovoljno da dođe do smanjenja kršenja prava. Preuzete obaveze moraju pratiti konkretne aktivnosti u implementaciji - poručila je Džumhur.
Službenik za politička pitanja pri Delegaciji EU u BiH Alessandro De Giacomo istaknuo je da su temeljna prava jedan od ključnih stubova evropskog puta BiH.
- Ovaj događaj okuplja civilno društvo, akademsku zajednicu, međunarodne organizacije i partnere kako bi zajednički radili na mapi puta i akcionom planu za Poglavlje 23B. Evropska unija u svojim godišnjim izvještajima o napretku kontinuirano naglašava potrebu za snažnijom implementacijom standarda u oblasti ljudskih prava - rekao je.
Podsjetio je da EU, kroz prioritete iz Mišljenja Evropske komisije i Plan rasta, prepoznaje strukturiranu ulogu civilnog društva u reformskim procesima, te da posebnu pažnju posvećuje pitanjima nediskriminacije, slobode izražavanja, zaštite manjina i ranjivih grupa.
- Komisija u svojim godišnjim izvještajima o napretku naglašava potrebu za jačom implementacijom standarda ljudskih prava, posebno u oblastima nediskriminacije, slobode izražavanja, zaštite manjina i ranjivih kategorija - zaključio je De Giacomo.
BiH je ratificirala sve glavne evropske i međunarodne instrumente za ljudska prava, i to 20 ugovora u oblasti ljudskih prava UN i devet ugovora Vijeća Evrope koji su postali sastavni dio pravnog sistema BiH.
Također, BiH je usvojila krovne zakone, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH i Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, čime je stvorila pravnu osnovu za borbu protiv diskriminacije i promociju jednakosti.
(FENA) D. Ć.
