prijava
SARAJEVO, 14. marta (FENA) - Bosanskohercegovački modni brend Magbago, koji je osnovala Tamara Đurić iz Bijeljine, osvojio je drugo mjesto na prestižnom NEB Prizes 2025 u Briselu. Ovo vrijedno priznanje dodijeljeno je u jednoj od četiri tematske kategorije – “Shaping a circular industrial ecosystem and supporting life-cycle thinking”. NEB Prizes (New European Bauhaus Prizes) su nagrade koje Evropska komisija dodjeljuje projektima i idejama koje integriraju vrijednosti održivosti, inkluzivnosti i estetike.
Đurić u razgovoru za Fenu kaže da su ponosni na nagradu, te ističe da je konkurencija bila izuzetno jaka. Bilo je prijavljeno više od 750 projekata iz cijele Evrope, a Magbago je uspio ući u krug od 44 finalista i na kraju završio među 22 pobjednika. A izbor najboljih bio je detaljan, svaka prijava prolazila je kroz nekoliko složenih faza evaluacije.
-Za nas u Magbago nagrada ima posebno značenje, jer naša filozofija i praksa u potpunosti odražava principe ove kategorije. Kroz korištenje inovativnih tkanina od biljnog otpada, principa zero waste, održive proizvodnje i digitalnih etiketa, radimo na tome da svaki komad odjeće ima minimalan uticaj na planetu, a maksimalan na kvalitetu života. Dobiti nagradu u ovoj kategoriji znači da Magbago nije samo brend spore mode, već i primjer inovativnog pristupa kružnoj ekonomiji u modnoj industriji, gdje se kreativnost i estetika spajaju s održivošću i odgovornim poslovanjem - kazala je osnivačica brenda Magbago Tamara Đurić.
Govoreći o njegovom nastanku, Đurić ističe da se suočavala sa problemima zbog atopijskog dermatitisa te sa upornim pojavljivanjima ekcema, što joj je uticala na kvalitet života.
- Počela sam obraćati pažnju na materijale koje nosim, jer sam primjetila da sintetičke tkanine dodatno iritiraju kožu. Počela sam istraživati prirodne i inovativne materijale koji su nježniji prema koži, ali i bolji za okoliš. Kako sam oduvijek voljela modu i crtanje, ta potraga je postepeno prerasla u ideju da pokrenem vlastiti brend koji će nuditi zdraviju i održiviju alternativu - kazala je.
Naziv Magbago dolazi iz filipinskog jezika i znači promjena.
- Tu riječ smo odabrali namjerno, jer se veliki dio proizvodnje brze mode odvija upravo u zemljama južne i jugoistočne Azije. Na taj način smo i kroz sam naziv htjeli simbolično ukazati na potrebu za promjenom u modnoj industriji – prema pravednijoj, zdravijoj i održivijoj proizvodnji - istakla je Tamara Đurić u razgovoru za Fenu.
Ističe da je Magbago brend spore mode, što znači da stvaraju odjeću koja je dugotrajna, pažljivo dizajnirana i proizvedena u manjim serijama.
U radu poštuju zero waste principe, nastojeći maksimalno iskoristiti materijale i smanjiti otpad. Također koriste digitalne etikete, odnosno pametne digitalne tikete, koji zamjenjuju klasične etikete i omogućavaju transparentnost o porijeklu i sastavu proizvoda.
Tamara Đurić govoreći o procesu proizvodnje kaže da ne proizvode sami tkanine, jer u Bosni i Hercegovini trenutno nemamo tehnološku ni industrijsku infrastrukturu za takvu proizvodnju.
- Većinu tkanina koje koristimo uvozimo, ali paralelno radimo na inovacijama i razvoju biomaterijala od otpada u saradnji s akademskom zajednicom u BiH. Također istražujemo mogućnost razvoja tkanine od celuloze biljke koja je kod nas korov. Trenutno se nalazimo u fazi laboratorijskih istraživanja i početnih ispitivanja. Ukoliko uspijemo razviti kvalitetan prototip, dalji razvoj i proizvodnju bi morali nastaviti u istraživačkim institutima u zapadnoj Evropi i Americi, koji imaju sve potrebne metode i uslove za industrijsku proizvodnju - kazala je Đurić.
Što se tiče procesa proizvodnje, tkanina od biljnih ostataka i otpada, pojašnjava Đurić, on varira zavisno o vrsti materijala.
- Na primjer, tkanine od narandže, banane, lotusa ili ruže izrađuju se od ostataka iz prehrambene ili parfemske industrije. Kore narandže se suše, melju u kašu, a iz nje se hemijski izvlače celulozna vlakna, uz dodatak biopolimera ili prirodnih veziva koja daju vlaknima stabilnost, da bi se potom prela u niti i tkala lagana, svilenkasta tkanina. Sličan princip vrijedi i za bananu, lotus i ružu. Vlakna se kuvaju, fermentiraju ili izvlače ručno, ponekad se koriste prirodna veziva, a potom se predu i tkaju u tkaninu. Rezultat su ekološki prihvatljive, luksuzne i prirodne tkanine koje su nježne prema koži, a istovremeno pokazuju kako se biljni otpad može pretvoriti u visokokvalitetni materijal -istakla je Đurić.
Za osnivačicu modnog brenda Magbago, moda nije samo ono što vidimo ili nosimo spolja. Za nju je moda lični stav, uvjerenje i način na koji sebe predstavljamo i percipiramo svijetu.
- Moda ne smije i ne treba da se doživljava samo kao trend – ona je mnogo više od trenutnih popularnih stilova. Ona je povezana s našim unutrašnjim stanjem, s našom suštinom. Kroz odjeću izražavamo identitet, vrijednosti i način na koji želimo da nas drugi dožive. Kada govorimo o održivoj modi, ona za mene znači da stil i izražavanje identiteta ne dolaze na račun zdravlja ljudi ili planeta - kazala je Đurić.
A održiva moda kojoj je posvećena kroz brend Magbago, podrazumijeva svjestan izbor materijala i proizvodnih procesa koji poštuju okoliš, smanjuju otpad i podržavaju etičku proizvodnju.
- Održiva moda je filozofija – ona nas podsjeća da naše estetske i kreativne odluke mogu imati širi uticaj, te da kroz modu možemo istovremeno biti autentični, svjesni i odgovorni prema svijetu oko sebe - istakla je Tamara Đurić.
Osim što koriste specifične tkanine; napravljene od narandžine kore, (Orange fiber) tkanina napravljena od ostataka kore narandže, zatim Banana fiber čija vlakna su dobivena iz stabljika banane, Milk fiber je proteinsko vlakno izdvojeno iz mliječnih proteina, Soya fiber vlakno proizvedeno od sojinih proteina brend je poseban i po tome što umjesto plastične dugmadi koristi dugmad od ljuski jaja. Tradicionalne etikete zamijenili su pametnim digitalnim NFC oznakama.
Govoreći o tržištu Tamara Đurić kaže da njihov fokus nisu masovni kupci, već zdravstveno i ekološki svjesne žene koje cijene udobnost, kvalitet i održivost.
-Naše tržište trenutno je primarno Evropa, sa prisutnošću i u Bosni i Hercegovini I zemljama regiona, gdje smo započeli i razvili Magbago. U budućnosti, cilj nam je dodatno proširiti prisutnost u EU i Skandinaviji kroz marketplace platforme koje podržavaju nezavisne i održive brendove, ali i kroz saradnju s koncept store prodavnicama u Evropi, gdje će naši proizvodi i kolekcije biti dostupni kupcima-kazala je
Magbago postoji od 2021. godine, i tokom tog perioda prošao je što i većina brendova na početku, preležali “dječije bolesti”, isprobavali različite pristupe i kroz proces učili i prilagođavali se tržištu.
-Ipak, u Bosni i Hercegovini tržište održive mode je još uvijek manje razvijeno. Nažalost, često cijena diktira odluku o kupovini, a društvo još uvijek više cijeni određeni logo nego stvarni kvalitet odjeće i izrade. Upravo zbog toga naš rad s Magbagom ima dodatni značaj.Trudimo se edukovati kupce i pokazati da održiva i kvalitetna odjeća može biti estetski privlačna, udobna i dugotrajna, te da izbor između brze mode i spore mode nije samo stvar cijene, već i vrijednosti koju odjevni predmet nosi za kožu, okoliš i životni stil- istakla je Tamara Đurić.
Magbago proizvodi manje serije,a cijela proizvodnja se odvija u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Sugar on top d.o.o. Vogošća manjom kompanijom iz Sarajeva koja je također posvećena održivosti i koja sama razvija svoj modni brend.
Govoreći o reakcijama kada saznaju od čega nastaju tkanine ovog brenda Đurić kaže da su mahom iznenađeni, a neki i pomalo nepovjerljivi kada prvi put čuju da se materijali prave od ostataka narandže, banane, lotusa ili ruže.
-Bilo je čak i slučajeva da su mirisali tkanine, očekujući da će osjetiti miris narandže ili drugih biljaka, ali tkanine ne zadržavaju miris voća ili cvijeća jer se on gubi tokom industrijske obrade. Isto tako, ne zadržavaju vitamine ili minerale koje postoje u voću, ali zato očuvaju prirodna svojstva vlakna – što znači da su prirodno hipoalergene, lagane, prozračne i udobne za kožu- kazala je .
Govoreći o modnoj industriji kao zagađivaču okoline Đurić kaže da brza moda stvara ogromnu količinu otpada, ali za Bosnu i Hercegovinu uopće ne postoje zvanični podaci o njegovoj količini.
-Ne samo kod nas, nego i u cijelom regionu, ne postoji politika tretmana tekstilnog otpada – nemamo reciklažne centre, a nivo svijesti o reciklaži i dugoročnoj održivosti kupovnih navika je nizak.Problem dodatno pogoršava stanje tretmana otpadnih voda. Samo u par gradova u BiH postoje precizni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, iako prema EU regulativama, svako naselje sa preko 1.000 stanovnika mora imati tretman otpadnih voda. Zbog toga ne znamo koliko mikroplastike, toksičnih boja i hemikalija iz pranja veša ili obrade tekstila dospijeva u naše vodene tokove, a da ne govorimo o javno dostupnim analizama stanja vode na izvorima u BiH – takvih analiza jednostavno nema- navodi Đurić.
Ona ističe da se šteta vidi i na zemljištu - primjerice, jedan odjevni predmet od sintetičkog materijala može ostati razgrađivan i nekoliko stotina godina, što znači da se akumulira u prirodi i dugotrajno narušava ekosistem.
- Tekstilni otpad završava i direktno u rijekama, dok neuređena deponija znači da čak i kada se otpad sortira, on najčešće završi na istoj deponiji.Magbago želi drugačiji pristup modi. Radimo male serije od prirodnih i inovativnih materijala, koji su biorazgradivi i nisu miješani sa sintetikom, što ih čini pogodnim za reciklažu. Od samog starta i ideje do finalnog proizvoda razmišljamo o kraju životnog ciklusa proizvoda, vodeći računa o principima zero waste i cirkularne ekonomije. Također, koristimo dugmad od kokosa, a pakovanje je od recikliranog papira, čak I za postavljanje gotovih prizvoda korisitimo prirodne tkanine kao sto je svila ili reciklirani pamuk kako bismo svaki detalj učinili što održivijim. Na taj način pokazujemo da odjeća može biti lijepa, udobna i dugotrajna, a istovremeno prijateljska prema okolišu i našoj koži, bez dugotrajnih negativnih posljedica-istakla je .
Brend Magbago dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Između ostalog bili su finalisti Nagrade za biznis lidere održivog razvoja u kategoriji “Resursi i okoliš” i "Ljudi".
Ova prestižna nagrada je dio programa SDG2BiH, koji finansira Švedska, a implementira UNDP u partnerstvu sa UNICEF-om i UN Women, uz podršku Vanjskotrgovinske komore BiH. Dobili su i specijalno priznanje na Circular Economy Awards 2025. koji dodjeljuje The Western Balkans Circular Economy Hub, te nagradu Made in BiH za razvoj novih proizvoda
(FENA) D. Ć.
