prijava
SARAJEVO, 18. marta (FENA) - Stupanje na snagu Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) za zemlje kao što je Bosna i Hercegovina ne predstavlja samo izazove, nego i priliku za modernizaciju industrije, usklađivanje sa standardima Evropske unije i jačanje njene konkurentnosti na evropskom tržištu, kazala je danas u Sarajevu šefica Odjela za saradnju u Delegaciji Evropske unije Magdalena Mueller-Uri.
Govoreći na prezentaciji CBAM-a za predstavnike medija, naglasila je da je CBAM, koji je u potpunosti stupio na snagu u januaru ove godine, ugaoni kamen ambiciozne klimatske agende Evropske unije, usmjeren da izjednači "pravila igre" za EU kompanije, dok doprinosi globalnom smanjenju emisije.
- Tranzicija na klimatski neutralnu ekonomiju je jedan od najvećih izazova našeg vremena. Mehanizmi kao CBAM su dio šire strategije prilagođavanja globalne trgovine klimatskim ciljevima, i osiguravajući da ugljično intenzivni proizvodi imaju poštene cijene dok se promovira dekarbonizacija i izvan EU granica - kazala je Mueller-Uri.
Upozorila je da se radi o odlučujućem trenutku za trgovinsku i klimatsku budućnost BiH.
- BiH najprije mora usvojiti mehanizan karbonskih cijena u skladu sa Emisijskim trgovinskim sistemom EU ili implementirati svoj vlastiti porez na karbon na ugrađene emisije po ekvivalentnoj stopi. Ovo usklađivanje je nužno kako bi se izbjeglo dvostruko izlaganje karbona i demonstrirao paritet sa mjerilima EU - rekla je Mueller-Uri.
Također, BiH mora izmijeniti svoje zakone o okolišu, uključujući Zakon o zaštiti zraka i Zakon o zaštiti okoliša kako bi uskladila izvještavanje o emisijama sa sektorima koje pokriva CBAM, a u isto vrijeme carinsko i trgovačko zakonodavstvo moraju biti unaprijeđeno kako bi se izvještavanje o CBAM-u potpuno integriralo u postojeće procedure.
- Krucijalno, sistemi moraju biti digitalno interoperabilni sa EU CBAM tranzicionalnim registrom kako bi se osgurala sigurna razmjena podataka - kazala je Mueller-Uri.
- Bez ovih pravnih, regulatornih i tehničkih reformi, BiH rizikuje da ne uspije na testu ekvivalentnosti sa EU, ostavljajući izvoznike izložene CBAM troškovima i gubeći konkurentnost na evropskom tržištu - upozorila je ona.
Među izazovima s kojima su se susretale bh. kompanije bili su metodologija i format CBAM izvještaja, prikupljanje podataka (interno i eksterno), neinformiranost kupaca kao i verifikacija izvještaja.
Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić ocijenio je da je ovo jedna od najvažnijih tema za bh. privredu.
Navodi kako CBAM ponekad nije dovoljno shvaćen. To je, između ostalog, ambiciozni plan Evropske unije da bi se evropske firme zaštitile od kompanija koje nemaju iste obaveze kao u EU, te da bi se spriječio odlazak kompanija u druge zemlje koje nemaju ove obaveze.
Ipak, kaže Jašarspahić, bh. kompanije pokazale su veliki nivo spremnost da uče i idu naprijed za razliku od donosilaca odluka.
Kao primjer "nedostatka političke volje" naveo je i odluku Vlade Republike Srpske da ne usvoji Mapu puta za uspostavljanje MRV sistema i za uspostavljanje ETS u Bosni i Hercegovini, navodno zbog "prenosa nadležnosti". A tu odluku nije čak ni javno objavila.
(FENA) D. Ć.
