Ciljana terapija u onkologiji - Visoka efikasnost, manja toksičnost, djeluje selektivno

Onkologinja Jadranka Jovović kaže da je ciljana terapija (pametni lijekovi) moderan pristup u onkologiji, a fokusira se na specifične molekule unutar ili na površini stanica raka s ciljem zaustavljanja rasta i uništenje tumora.

- Izazvala je revoluciju u liječenju onkoloških pacijenata, od uvođenja u kliničku praksu 2001. godine. Danas, u savremenoj onkologiji odluka o optimalnoj terapiji se donosi, između ostalog, na osnovu određivanja bioloških karakteristika svakog tumora ponaosob, što uključuje određivanje genetičkog i molekularnog profila svakog tumora - kazala je u razgovoru za Fenu prim. dr. med. Jovović. Dodaje da moderna onkologija nezaustavljivo napreduje u pogledu novih terapija.

Prema njenim riječima, ciljana terapija djeluje selektivno na ranije utvrđene terapijske mete svakog tumora tj. napada specifične gene, proteine ili molekularne puteve koji podstiču rast raka.

- Za razliku od kemoterapije koja neselektivno napada sve stanice, koje se brzo dijele, ti lijekovi prepoznaju i napadaju samo tumorske stanice. Time se značajno smanjuje oštećenje zdravog tkiva - kazala je.

Pojašnjava da ciljana terapija, u odnosu na kemoterapiju, pokazuje manju toksičnost i generalno je pacijenti bolje podnose (imaju blaže nuspojave na primjenu lijeka).

- Ciljana terapija pokazuje visoku efikasnost i predstavlja optimalan (najbolji) terapijski pristup, za selektovane pacijente sa adekvatnim profilom tumora - naglasila je.   

Na pitanje koji su bolesnici kandidati za liječenje ciljanom terapijom, prim. dr. med. Jovović kaže da, s obzirom da se radi o visokoselektivnom liječenju, prije primjene ciljane terapije materijal dobiven biopsijom ili operacijom tumora mora biti testiran na prisutnost određenih ciljanih molekula.

- Samo bolesnici kod kojih se dobije nalaz da na površini tumorske stanice ili unutar tumorske stanice postoji “meta“ koju možemo ”napasti” ciljanim lijekom će biti kandidati za primjenu takvog lijeka. U ostalih bolesnika (iako imaju istu vrstu tumora) liječenje ciljanom terapijom neće imati efekta, može biti i štetno - naglasila je.

Uslov za primjenu ciljane terapije je utvrđivanje molekularnog i genskog profila (specifičnih mutacija) svakog od tumora ponaosob, a prim. dr. med. Jovović naglašava da nisu svi pacijenti sa istom dijagnozom kandidati za isti pametni lijek.

- Za primjenu terapija potrebno je provesti molekularno testiranje tumora kako bi se utvrdilo posjeduje li tumor specifičnu metu (npr. EGFR, ALK ili HER2 mutacije) na koju lijek može djelovati - istaknula je.

Navodi primjer imunoterapije za solidne tumore i kaže da je prije primjene potrebno uraditi gensko testiranje tumora (utvrđivanje MSI statusa tumora, dMMR ) i imunohistohemijsku analizu (utvrđivanje PD1/ PDL1 ekspresije  tumora). To omogućava odabir pacijenata, pravih kandidata za primjenu imunoterapije.

- Cilj imunoterapije nije napasti stanice raka direktno, već pomoći imunom sistemu bolesnika da lakše prepozna potom i uništi stanice raka - kazala je prim. dr. Jovović.

Konstataira da je era ciljanih terapija u onkologiji započela registracijom lijeka herceptin (trastuzumab), koji se koristi u liječenju tzv. HER2 pozitivnog karcinoma dojke u svim stadijima bolesti. A glavne moderne terapije, koje značajno poboljšavaju ishode liječenja, su imunoterapija i biološka terapija.

- Imunoterapija ima za cilj stimulisati sopstveni imunološki sistem pacijenta, da prepozna potom i uništi maligne ćelije. Pokazala je izuzetne rezultata u liječenju malignog melanoma i raka pluća, produžavajući život čak i pacijentima u uznapredovalim fazama maligne bolesti. Danas se imunoterapija primjenjuje u liječenju širokog spektra malignih bolesti (karcinoma dojke, debelog crijeva, mokraćne bešike, ginekoloških tumora, tumora bubrega, gušterače) - naglasila je.

Za biološku terapiju kaže da podrazumijeva primjenu monoklonskih antitijela, koja ciljaju specifične molekule (proteini) na membrani tumorske stanice. Prva klinička upotreba monoklonskih antitijela u hematologiji bio je lijek rituksimab (“mabthera“), u terapiji limfoma.

Prim. dr. Jovović podsjeća da su visoka selektivnost i visoka efikasnost ključne prednosti novih terapija.

- Ciljaju samo maligne ćelije raka, ti tzv. pametni lijekovi, bez negativnog učinka na zdrave stanice. Time se značajno smanjuju negativne posljedice liječenja. Visoka efektivnost je u liječenju metastatskih tumora i dugotrajni efekt kontrole bolesti. Time maligna proširena bolest (iako neizlječiva) postaje hronična bolest, omogućavajući dugoročno preživljavanje pacijentima uz očuvanje kvaliteta života - istaknula je.

Osim ključnih prednosti i visoke efikasnosti i ciljana terapija, kao i svi drugi lijekovi, može da uzrokuje neželjene efekte koji se pak razlikuju od neželjenih efekata kemoterapije.

Prim. dr. Jovović tako kao najčešće neželjene efekte, koje ciljana terapija može izazvati kod pacijenata, izdvaja proljev, oštećenje funkcije jetre, pad krvnih elemenata, oštećenja sluznice usne šupljine, poremećaj zgrušavanja krvi (rizik za tromboze), hronični umor kao i promjene na koži.

- Mnogi bolesnici nemaju nijednu od navedenih negativnih pojava ili su blagog stepena - istaknula je.

Onkolog Maja Banjin kaže da je dostupnost onkoloških lijekova u Bosni Hercegovini veliki problem, i za pacijente i za onkologe.

- Zbog komplikovanih administrativnih puteva te neadekvatnog rada nadležnih institucija koje su zadužene da finansiraju zavode i fondove, lista onkoloških lijekova nije revidirana od 2019. iako je kod nas po zakonu predviđeno da se revidira svake godine. U svim državama svijeta to se radi od dva do šest puta godišnje. Nedavno je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela odluku o dopuni Liste lijekova Fonda solidarnosti, čime se unaprjeđuje dostupnost savremenih terapija za pacijente s teškim oboljenjima - naglasila je prof. dr. sci. dr. med. Banjin.

Onkologinje Jadranka Jovović i Maja Banjin rade u Bolnici Medicana Sarajevo, sastavnog dijela Medicana grupacije koja ima 19 bolnica sa odjelima onkologije. Sistem rada i iskustvo u organizaciji onkološke službe tako je samo preneseno na Bolnicu Medicana Sarajevo. Na Odjelu onkologije u toj bolnici angažovani su timovi ljekara i sestara sa decenijskim iskustvom. U timovima su medicinski onkolozi, hirurzi i internisti svih subspecijalnosti, kao i dijagnostičari radiolozi, patolozi i genetičati. Svaka terapijska odluka se kroji individualno, za pojedinačnog pacijenta, uz poštovanje najrelevantnijih smjenica. Po potrebi se u tim uključuju i stručnjaci iz drugih svjetski priznatih klinika. Zahvaljujući takvoj organizaciji, vrijeme od prvog javljanja ljekaru do uključivanja u personalizovanu terapiju, svedeno je na minimum. Terapija se primjenjuje u Dnevnoj bolnici, kao i hospitalnim uslovima koji su prilagođeni potrebama pacijenta uz maksimalni komfor.

(FENA) H. D.

Početna > Bosna i Hercegovina