prijava
BRUXELLES, 12. augusta (FENA) - Pravni i institucionalni okvir za zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i dalje je nepotpun, a nivo njihove zaštite neujednačen širom zemlje, navodi se u godišnjem izvještaju Evropske unije o ljudskim pravima i demokratiji u svijetu za 2025. godinu, koji je objavila Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS).
U dijelu izvještaja koji se odnosi na BiH navodi se da država i dalje nema sveobuhvatan okvir politika, uključujući strategije na nivou cijele zemlje za ljudska prava, nediskriminaciju i zaštitu manjina, javlja Fena EU.
EU ponovo ukazuje i na potrebu hitnih ustavnih i izbornih reformi kako bi svi građani mogli učinkovito ostvarivati politička prava, uključujući usklađivanje Ustava BiH sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.
U izvještaju se također navodi da Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton i dalje ne provode presude Vrhovnog suda Federacije BiH iz 2014. i 2021. godine kojima se zahtijeva ukidanje prakse "dvije škole pod jednim krovom" i osiguravanje inkluzivnog i nediskriminirajućeg obrazovanja.
EU je kao pozitivan pomak izdvojila usvajanje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH u martu 2025. te izmjene Krivičnog zakona FBiH u julu iste godine, čime je poboljšano usklađivanje s Istanbulskom konvencijom i pravnom stečevinom EU.
Međutim, ocijenjeno je da institucionalni odgovor na femicid i dalje nije dovoljan.
Kada je riječ o medijskim slobodama, u izvještaju se upozorava da je politički utjecaj na javne emitere nastavljen, dok je njihova finansijska održivost ugrožena zbog izostanka novog zakona o javnom RTV sistemu.
Nastavljeni su i politički pritisci, verbalni napadi, zastrašivanja i prijetnje novinarima.
Funkcioniranje demokratskih institucija tokom 2025. godine, prema ocjeni EU, bilo je opterećeno diskriminirajućim elementima ustavnog sistema, čestom zloupotrebom entitetskih veta u političke svrhe te sve intenzivnijim sistematskim napadima na pravni i ustavni poredak BiH iz entiteta Republika Srpska.
Parlamentarni nadzor nad izvršnom vlašću ostao je slab, dok su organizacije civilnog društva djelovale u ograničenom okruženju.
Posebno je izdvojen zakon usvojen u Republici Srpskoj u februaru 2025. godine kojim su organizacije civilnog društva označavane kao "strani agenti". EU navodi da je taj propis ugrožavao osnovna prava, a Ustavni sud BiH ukinuo ga je u maju.
Bosna i Hercegovina je u 2025. bila na 86. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija Reportera bez granica, 70. mjestu indeksa vladavine prava World Justice Projecta te 109. mjestu Indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala.
EU je tokom 2025. nastavila finansirati projekte iz oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratskog upravljanja u BiH. Među njima je novi program vrijedan 7,5 miliona eura za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, šest miliona eura podrške civilnom društvu i nezavisnim medijima te 4,5 miliona eura kroz zajednički Horizontalni instrument EU i Vijeća Evrope.
U izvještaju se zaključuje i da saradnja BiH s međunarodnim tijelima za praćenje ljudskih prava te provođenje njihovih preporuka ostaju nedovoljni.
(FENA) D. Ć.
