prijava
BRUXELLES, 1. rujna (FENA) - Sve izraženije suše, pad vodostaja rijeka i slabiji poljoprivredni prinosi šire se izvan Sredozemlja i stavljaju pred europske vlasti ozbiljan ispit.
Europska agencija za okoliš (EEA) upozorava da će odgađanje prilagodbe klimatskim promjenama dovesti vlade do znatno većih troškova i sve užeg manevarskog prostora u nadolazećim desetljećima.
Ekstreme vrućine i nestašica vode mogle bi iz korijena promijeniti poljoprivredu u pojedinim dijelovima Europe. Neke poljoprivredne kulture u najsušnijim područjima Sredozemlja više jednostavno neće biti održive, upozorila je izvršna direktorica EEA-e Leena Ylä-Mononen u intervjuu za European Newsroom (ENR).
- Neke poljoprivredne kulture više neće moći rasti, osobito u najsušnijim dijelovima Sredozemlja i južne Europe. Pritom ni intenzivnije navodnjavanje neće biti rješenje zbog sve veće nestašice vode, pa bi pojedine poljoprivredne površine u Europi mogle trajno izgubiti svoju svrhu - naglasila je Ylä-Mononen.
Ugrožena i sigurnost hrane ove zime
Iza nas je ljeto koje je, prema riječima čelnice EEA-e, ponudilo "najjasniji mogući prikaz" onoga što čeka Europu.
- Teške suše poremetile su poljoprivredu, promet i energetsku infrastrukturu. Svjedočili smo i toplinskim valovima koji su ostavili goleme posljedice na infrastrukturu, ali i na zdravlje i dobrobit ljudi. Žetve kasne i daju manje prinose, zbog čega bismo se već ove zime mogli suočiti s problemima u opskrbi hranom - upozorava Ylä-Mononen.
Posljedice se više ne tiču samo tradicionalno sušnog juga. Suša je ove godine teško pogodila Ukrajinu i Mađarsku, dok su neuobičajeno suhi uvjeti zabilježeni u Velikoj Britaniji, pa i u Finskoj.
Iako bi sjever Europe mogao postati pogodan za uzgoj nekih novih kultura, to ni blizu neće moći nadoknaditi štete uzrokovane učestalim sušama, poplavama i ekstremnim vremenskim nepogodama u ostatku kontinenta.
Nužna su dugoročna ulaganja
Čelnica EEA-e oštro je kritizirala kratkovidnost europskih političara, pozvavši ih da gledaju dalje od sljedećih izbora te da u obzir uzmu klimatske rizike u narednih 10, 20 pa i 50 godina.
- Kratkoročno razmišljanje nam neće pomoći. Prilagodba klimatskim promjenama više ne smije biti opcija kojom se bavimo samo kada u proračunu ostane novca. Štete se već događaju, a mnoge od njih mogle su se izbjeći ranijim ulaganjima - poručila je.
Njezina upozorenja potvrđuju i podaci Zajedničkog istraživačkog centra EU-a koji bilježi sušu na čak polovici teritorija Europske unije i Velike Britanije. Prema procjenama EEA-e, čak 80 posto svih poljoprivrednih gubitaka u EU uzrokuju upravo suša (54%), obilne kiše (21%), mraz (16%) i tuča (9%).
Ovisno o procjenama porasta globalne temperature, godišnji troškovi prilagodbe u sektorima prometa, energetike i poljoprivrede do 2050. godine iznosit će između 53 i 137 milijardi eura godišnje. Zbog toga Europa mora istovremeno raditi na dva fronta: smanjivati štetne emisije, ali se i ubrzano spremati za posljedice koje su već neizbježne, piše ENR.
(FENA) M. Ć.
