prijava
PRIŠTINA, 11. ožujka (FENA) - Izvjestitelj za Kosovo u Europskom parlamentu Riho Terras smatra da je 2025. godina izgubljena za Kosovo u procesu europskih integracija zbog političke krize s kojom se najmlađa europska država suočila prošle godine jer razjedinjeni parlament mjesecima nije uspijevao izabrati predsjednika parlamenta što je automatski blokiralo proces formiranja vlade.
"Iako su sva tri izbora procesa održana na Kosovu 2025., dva parlamentarna i jedni lokalni, provedena mirno i uredno, normalan politički proces bio je ozbiljno poremećen. Kao rezultat toga, nekoliko političkih i ekonomskih reformi je zastalo, a Plan rasta za Zapadni Balkan nije se mogao provesti“, navodi se u nacrtu izvješća koje će Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta razmatrati zajedno s izvješćima nekoliko zemalja kandidatkinja za Europsku uniju tijekom sastanka 16. i 17. ožujka.
Nacrt izvješća izvjestitelja za Kosovo Riha Terrasa uključuje politički razvoj događaja u 2025., vladavinu prava, gospodarstvo, korupciju, dijalog sa Srbijom i proces europskih integracija Kosova.
Terras tvrdi da je Kosovo postiglo značajan napredak u izbornoj reformi, ekonomskoj održivosti i zaštiti temeljnih prava, ali unatoč tome, ostaju izazovi u reformi pravosuđa, slobodi medija, učinkovitosti javne uprave i digitalizaciji javnih usluga.
Također Terras je istaknuo kako dijalog koji Kosovo i Srbija vode pod pokroviteljstvom Europske unije nije dao očekivane rezultate te da je u protekloj godini gotovo bio obustavljen djelomično zbog toga što Kosovo nije imalo vladu s mandatom i ovlastima a pregovori u takvom obliku nemaju perspektive.
"Europska komisija, kao i Europski parlament i države članice, svakako moraju učiniti sve kako bi osigurali da se dijalog Prištine i Beograda nastavi s obnovljenom energijom. Stoga je produljenje mandata posebnog predstavnika Petera Sörensena do veljače 2028. dobrodošlo“, stoji u nacrtu izvješća.
Srbija i Kosovo su pod okriljem Europske unije u travnju 2013. godine u Bruxellesu potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, ali u tom procesu izostaje napredak jer Priština inzistira na priznanju a Beograd ne priznaje samoproglašenu nezavisnost Kosova i smatra ga svojim teritorijem. Kosovo je dosada priznalo više od 100 zemlja a ne priznaju ga također Grčka, Španjolska, Rusija i mnogi drugi.
Govoreći o proširenju EU-a, Terras je rekao da je širi geopolitički cilj proširenja uklanjanje takozvanih "sivih zona" s karte Europe te da su Rusija i Kina pokazale da imaju vrlo jasne interese na zapadnom Balkanu.
"Europska integracija Kosova dvosmjerni je proces. Da bi Kosovo provelo potrebne reforme, potrebna je i pomoć Europske unije. Liberalizacija viznog režima dodatno je ojačala međuljudske kontakte i europsku perspektivu građana Kosova", kazao je Terras no također je dodao kako utjecaj mjera koja je Unija uvela Kosovu na društvo vrlo zabrinjavajući iako je podrška Uniji i dalje visoka.
"Iako su mjere EU postupno počele popuštati, njihov utjecaj na društvo i dalje je vrlo zabrinjavajući. Posebno pogođene ovim mjerama su razne organizacije civilnog društva, nacionalne manjine, kao i mala i srednja poduzeća, koja su primila značajnu operativnu potporu iz programa EU", stoji u izvješću.
Europska unija, kojoj se Kosovo nada pridružiti, nametnula je sankcije toj zemlji u ljeto 2023. godine, kao odgovor na eskalaciju sigurnosne situacije na sjeveru Kosova kada su albanski gradonačelnici preuzeli dužnost nakon izbora koje su Srbi bojkotirali. Ulazak albanskih gradonačelnika u općinske zgrade pratili su prosvjedi lokalnih Srba a u sukobima između kosovske policije i prosvjednika ozlijeđeno je više od 90 pripadnika KFOR-a nakon sukoba sa srpskim stanovništvom.
Nakon što je objavljeno izvješće će Terras predstaviti u Europskom parlamentu a o izvješću će glasati Odbor za vanjske poslove EP-a. Usvojeno izvješće ide na glasanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta te tek nakon ovih koraka izvješće postaje službena rezolucija Europskog parlamenta.
Kosovo je zahtjev za članstvom podnijelo u prosincu 2022. ali postoje velike prepreke za dobivanje statusa zemlje kandidatkinje djelomično zbog napetosti u odnosima sa Srbijom a također i političke krize koja je nastavljena u 2026. odlukom predsjednice Vjose Osmani o raspuštanju parlamenta čime se otvara mogućnost novih izbora.
(FENA) D. P.
